Brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, smatraju u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Britanski cable.co.uk je nakon analize podataka koje je prikupila istraživačka grupa M-Lab, nedavno objavio istraživanje prema kojem Crna Gora ima najsporiji internet od svih zemalja bivše Jugoslavije i nalazi se na 71. mjestu liste od 189 zemalja.
U crnogorskim telekomunikacionim kompanijama smatraju da su rezultati ovog istraživanja vrlo uopšteni.
- EKIP smatra da brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, već je u skladu sa trendovima na tržištu elektronskih komunikacija, tako da su korisnicima u Crnoj Gori na raspolaganju sve elektronske komunikacione usluge kao i u zemljama regiona i Evrope - kazao je Pobjedi izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović.
On tvrdi da operatori u Crnoj Gori, putem različitih tehnologija, korisnicima nude širok dijapazon paketa sa različitim brzinama pristupa internetu, od kojih su pojedine definisane kao brzi i ultra-brzi pristup internetu, a na korisnicima je da shodno svojim potrebama odluče koje će brzine pristupa internetu koristiti.
- Elektronske komunikacione mreže i elektronska komunikaciona infrastruktura u Crnoj Gori omogućavaju da se za pružanje elektronskih komunikacionih usluga primjenjuju najsavremenije tehnologije. Zavisno od tehnologije putem koje se pruža usluga, operatori u Crnoj Gori nude različite brzine pristupa internetu.
Korisnicima se putem ADSL-a nude maksimalne brzine do 20 megabita u sekundi (Mb/s), putem WiMAX-a do 20 Mb/s, a putem priključka sa optičkim vlaknima (FTTx) i kablovskih distributivnih sistema (KDSHFC) brzine pristupa internetu do 100 Mb/s, rekao je Grgurović.
Iz Ministarstva ekonomije je nedavno saopšteno da Crna Gora se, prema posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016-2017, Svjetskog ekonomskog foruma, kada je u pitanju tehnološka spremnost, koja je jedan od 12 stubova Izvještaja o globalnoj konkurentnosti, nalazi na 52. mjestu od 138 zemalja, sa indeksom 4.6.
Iza Crne Gore se nalazi Makedonija na 61. mjestu, Srbija na 70. mjestu, Bosna i Hercegovina na 76, dok su ispred nas Slovenija na 35. mjestu I Hrvatska na 47. mjestu.- Kada je u pitanju internet propusnost (kb/s/korisnik), koja je u okviru tehnološke spremnosti, Crna Gora se nalazi na 35. mjestu (izvor: International Telecommunication Union, ITU World Telecommunication/ICT Indicators Database).
Iza Crne Gore se nalazi Hrvatska na 49. mjestu, Bosna i Hercegovina na 61, Makedonija na 63. mjestu, Srbija na 90. mjestu, dok je ispred nas Slovenija na 20 - saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Grgurović je podsjetio da je ADSL do skoro u Crnoj Gori bila najzastupljenija tehnologija za pristup internetu.
- Međutim zbog rastućih potreba korisnika i pojave mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža, putem kojih se mogu ostvariti veće brzine pristupa internetu, broj korisnika ADSL priključaka iz godine u godinu opada - izjavio je Grgurović.
On dodaje da je 2011. godine 78 odsto korisnika interneta imalo ADSL priključak, a samo pet procenata korisnika priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža.
- Trenutno 48 odsto korisnika koristi priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDS-HFC mreža, a 45 odsto korisnika koristi ADSL priključak. Imajući u vidu da se putem mreža sa optičkim vlaknima mogu ostvariti brzine pristupa i do 1 Gb/s, intenzivan razvoj ovih mreža u Crnoj Gori i znatno povećanje ove vrste priključaka smatramo izuzetno važnim za dalji razvoj tržišta elektronskih komunikacija i društva u cjelini - poručio je Grgurović.
On je naveo da internet servis provajderi u Crnoj Gori u svojim fiksnim mrežama, samostalno ili u okviru paketa vezanih usluga, nude različite internet pakete u kojima se brzine pristupa internetu kreću i do 100 Mb/s.
Grgurović je naveo da je Strategijom razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine definisano da je kao jedan od osnovnih preduslova za dalji društveni i privredni razvoj Crne Gore, odnosno tranziciju prema digitalnom društvu, potrebno obezbijediti dostupnost širokopojasnog pristupa.
- Do 2018. godine osnovnim širokopojasnim internet pristupom treba da bude pokriveno 100 odsto stanovništva, dok je Strategijom predviđeno da do 2020. brzi širokopojasni internet pristup (30 Mbit/s ili više) treba da pokriva čitavo stanovništvo Crne Gore - rekao je Grgurović.
IZVOR: Antena M, 21.08.2017.
Naslov: Redakcija