Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONI O MEDIJIMA I O ELEKTRONSKIM MEDIJIMA: Sindikat medija traži izmjene zakona, a svoje predloge dostaviće poslanicima Skupštine CG

22.01.2018.


Sindikat medija (SMCG) će u utorak, na Dan novinara Crne Gore, svim poslanicima crnogorske Skupštine dostaviti konkretne predloge za izmjene medijskih zakona, najavila je predsjednica Sindikata, Marijana Camović.

Camović je ukazala da SMCG već pet godina, koliko i obilježava 23. januar – Dan novinara Crne Gore, uporno skreće pažnju na probleme sa kojima se suočavaju zaposleni u medijima.

"Mislimo da to nije dan kada treba da primamo čestitke od zvaničnika, već da im skrećemo pažnju na uslove rada u medijima i podstičemo ih da te uslove, iz raznih uglova, poprave", rekla je Camović.

To će, kako je navela, uraditi i ove godine, kada će od poslanika i poslanica tražiti da izmijene zakone o medijima i elektronskim medijima.

"SMCG je tokom decembra predstavio ekspertsku analizu ta dva zakona sa konkretnim preporukama koje ćemo u utorak dostaviti svima koji čine aktuelni saziv Skupštine", ukazala je Camović.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo kulture krenulo u izmjene Zakona o medijima ("Sl. list RCG", br. 51/2002, 62/2002, "Sl. list CG", br. 46/2010 - dr. zakon i 40/2011 - dr. zakon).

"Njima smo već dostavili naše predloge, i smatramo da je vrijeme da se uradi nešta konkretno za crnogorske novinare i novinarke", dodala je Camović.

Kako je pojasnila, predlozi se, između ostalog, tiču uvođenja autonomije za novinare.

"Smatramo da tekstovi i prilozi ne smiju biti suštinski mijenjani bez saglasnosti autora, a to je ono što je naša svakodnevica. Ko to uradi moraće da snosi odgovornost", naglasila je Camović.

Prema njenim riječima, u SMCG se nadaju da će poslanici uvidjeti opravdanost tih zahtjeva.

"Tražićemo i dopunu Zakona o elektronskim medijima ("Sl. list CG", br. 46/2010, 40/2011 - dr. zakon, 53/2011, 6/2013, 55/2016 i 92/2017) jer je 2016. godine, kad je taj Zakon mijenjan, izostavljeno da se precizno i na održiv način reguliše finansiranje lokalnih javnih emitera", ukazala je Camović.

U međuvremenu, kako je navela, opštine, kao osnivači, i lokalni javni emiteri gotovo uopšte ne poštuju taj zakon, jer je jako mali broj njih potpisao trogodišnji ugovor o finansiranju programa, što je trebalo da bude završeno do 31.decembra.

Iz SMCG ističu da zaposleni u crnogorskim medijima i dalje rade za plate koje su manje od državnog prosjeka.

"Ogroman je jaz između zarada novinara i urednika, zarade kasne, 30 odsto novinara je prinuđeno da radi neki drugi posao koji nije vezan sa novinarstvom kako bi preživio, skloni su samocenzuri kako bi se prilagodili zahtjevima urednika i vlasnika i zadržali posao, pišu naručene tekstove sa sagovornicima koji su miljenici redakcija", navela je Camović.

Na pitanje kakvo je stanje u odnosu na prošlu godinu, ona je podsjetila da su se u drugoj polovini prošle godine desila dva ozbiljna slučaja.

Oba slučaja su, smatra ona, opet pokazala koliko je sistem spor "i napravljen tako da ljudi koji su žrtve budu dodatno maltretirani i, umjesto da im se pomogne i da su ohrabreni da istraju, oni i njihove porodice bivaju isljeđivani i tretiraju ih kao napadače, a ne žrtve".

"Redakcije i dalje ne plaćaju za isti rad jednaku cijenu, proizvoljno povećavaju zarade, ali ih isto tako i smanjuju, što se prošlog mjeseca desilo u jednom velikom mediju, i zato što ne postoje pravila – zaposleni nijesu u mogućnosti da reaguju", navela je Camović.

Najavljeno je, dodala je ona, i gašenje jednog medija koji će pod drugim imenom ponovo biti otvoren, ali će zaposleni koji su imali ugovor o radu na neodređeno nakon "transformacije" biti privremeno zaposleni.

Govoreći o problemima sa kojima se trenutno suočavaju crnogorski novinari, Camović je ukazala da su problemi uvijek isti.

"I odnose se na niske zarade, njihovo neisplaćivanje – naročito u lokalnim javnim emiterima, prekovremeni rad, neplaćanje rada tokom praznika, nemogućnost korišćenja godišnjih odmora, nemogućnost iznošenja sopstvenog mišljenja, konstantni strah od gubitka posla ili smanjenja zarade", navela je Camović.

Takođe, kako je ukazala, tu je i konstantan strah za fizičku bezbjednost.

"Jer država slabo šta radi kako bi se situacija promjenila, a i kada dođe do nekog rezultata, na primjer u smislu kvalifikovanja krivičnog djela, to se u posljednje vrijeme svodi na utvrđivanje da je riječ o prekršaju koji se ne goni po službenoj dužnosti (slučaj paljenja automobila Miroslava Drobnjaka). Na taj način država pere ruke od tog slučaja i ostavlja novinare prepuštene samima sebi", pojasnila je Camović.

Ona je ukazala da Sindikat medija pokušava svojim članovima da pomogne kroz besplatnu pravnu pomoć i uporno reagovanje prema svim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama.

"Pokušavamo stanje da mjenjamo i sa Unijom poslodavaca, kroz pregovore o novom Granskom kolektivnom ugovoru, i da na taj način sistemski uredimo neke stvari", dodala je Camović.


IZVOR: Vebsajt CdM, 21.01.2018.


Izvod iz vijesti Naslov: Redakcija