Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

IZMJENE ZAKONA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA: Agencije za zaštitu ličnih podataka ukazuje na moguće probleme zbog predloženih rješenja

21.12.2017.


Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama ("Sl. list CG", br. 44/2012 i 30/2017), kojima se može ograničiti pristup u dijelu koji se odnosi na poslovnu tajnu, predstavljaju korak unazad i problem zbog moguće nedostupnosti podataka, smatra član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Radenko Lacmanović.

On je Ukazao da su izmjene tog zakona ne samo veliki korak unazad, već i neograničen prostor za destrukciju.

"Na taj način se itekako dovodi u pitanje pravo javnosti da zna", rekao je Lacmanović.

Na nedavno održanoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji saopšteno je da su izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama korak unazad u borbi protiv otkrivanja korupcije.

Lacmanović je naveo da su ključni problem dodatne odredbe članu 14. kojima se može ograničiti pristup u dijelu koji se odnosi na poresku ili poslovnu tajnu.

"Prvostepeni organi sve zahtjeve za slobodan pristup informacijama odbijaju pod izgovorom poreske ili poslovne tajne", naveo je Lacmanović.

Poslovna tajna bi, kako je ocijenio, mogla da bude veliki problem, jer se nikada ne može pretpostaviti koje se informacije mogu proglasiti poslovnom tajnom i učiniti nedostupnim javnosti.

"U Savjetu Agencije smo se susretali sa pokušajem Poreske uprave (PU) da izgovorima uskrati informacije o poreskim dugovanjima značajnih preduzeća", rekao je Lacamnović.

On je Ukazao da je poznato da PU sa vremena na vrijeme objavi listu 100 najvećih dužnika.

"Postavlja se pitanje šta ako 101. na listi duguje svega 200 eura manje od prethodnog. Znači li da je to poreska tajna i da bi te informacije trebalo uskratiti javnosti", pitao je Lacmanović.

On je podsjetio da su prošle godine postojale različite procjene o visini poreskog duga.

"Procjene Vlade su bile oko 550 miliona eura, dok su neki tvrdili da se taj dug kreće i do 700 miliona eura. Uzmimo da je istina negdje na sredini", naveo je Lacmanović.

Vlada je, kako je dodao, saopštila da je moguće naplatiti oko 280 miliona eura poreskog duga i na odluku da u ovoj godini bude naplaćeno oko 12 miliona eura.

"Čuli smo od premijera da će umjesto 12 miliona biti naplaćeno 20 miliona eura. Postavlja se pitanje koliko će na kraju ove godine, čak i ako naplate tih 20 miliona biti dodatno nenaplativog poreskog duga", rekao je Lacmanović.

On je ukazao da se boji da će taj iznos biti mnogo veći od 20 miliona eura, koliko će se ove godine sliti u državnu kasu.

"U ovoj priči, čini mi se, krije se razlog zbog čega se pristupilo izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i poreska tajna unijeta kao razlog za ograničenje pristupu informacijama", ocijenio je Lacmanović.

On je naveo da javnost ima pravo da zna koliki je poreski dug i koliko uredno privredna društva, pogotovo ona koja se mogu dovesti u vezu sa javnim funkcionerima, iskazuju svoju obavezu prema državi.

"Vjerujem da će se brzo dokazati potreba da se briše taj sporni dodatak člana 14. tim prije što se u zakonu ne propisuje rok za ograničenje poreske ili poslovne tajne", zaključio je Lacmanović.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 18.12.2017.


Naslov: Redakcija