Najveći broj prigovora crnogorskih građana, kada je riječ o nepoštovanju prava na zaštitu ličnih podataka, odnosi se na nezakonitu obradu jedinstvenog matičnog broja, kopiranje i zadržavanje lične karte, te nezakonito postavljanje video nadzora, ukazali su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. list CG", br. 79/2008, 70/2009, 44/2012 i 22/2017) propisano je da se lični podaci mogu obrađivati ukoliko za to postoji osnov u zakonu ili uz prethodno dobijenu saglasnost osobe čiji se podaci obrađuju, pojašnjavaju u Agenciji, odgovarajući na pitanje ko ima pravo da zatraži građanima Crne Gore lična dokumenta, koje lične podatke institucije i kompanije mogu da koriste i na koji način.
"S tim u vezi, ličnu kartu ili bilo koji lični dokument ima pravo da traži samo onaj ko je na to ovlašćen zakonom, kao i ukoliko lice, nakon što je informisano o namjeni obrade, izrazi pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju. Svaka državna ili privredna organizacija ili institucija koja je u zakonskoj obavezi da utvrdi identitet lica prije nego što izvrši svoju uslugu (bilo da je u pitanju bolnica, elektrodistribucija, banka, policija, sud, hotel, mobilni operator itd) ima pravo da traži na uvid lična dokumenta. Primjera radi, ukoliko lice svjedoči na suđenju ili daje izjavu, dužno je da pokaže lična dokumenta", navode u Agenciji.
Kako ističu, prilikom čekiranja u hotel gost je dužan da ličnu kartu ili pasoš da na uvid, kako bi bio evidentiran, ali nikako nije dužan da ostavi svoja lična dokumenta.
"Kada policija u saobraćaju ili nekom drugom mjestu traži lična dokumenta – lice je dužno da ista da na uvid. Kad su u pitanju banke, prilikom sprovođenja mjera utvrđivanja i provjere identiteta klijenta, imajući u vidu da su iste obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Sl. list CG", br. 33/2014 i 44/2018), dužne su prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa i stalnog praćenja poslovnog odnosa, preduzeti mjere identifikacije klijenta prikupljanjem kopija ličnih dokumenata, npr. lične karte, pasoša, vozačke dozvole ili drugog dokumenta koji sadrži fotografiju lica čiji identitet obveznik utvrđuje ili provjerava. Ista se mogu upotrijebiti jedino u svrhu sprovođenja ovog Zakona, ne i za drugu svrhu", naglasili su u Agenciji.
Iz Skupštine Crne Gore ranije su najavili da bi u poslednjem kvartalu ove godine trebalo da bude usvojen novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji će biti usaglašen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka GDPR.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama objašnjavaju šta će to donijeti građanima, ističući da ne znaju kada će zakon biti usvojen i stupiti na snagu.
"Uredba predviđa niz mjera kojima se obezbjeđuju veća prava građanima i jaču kaznenu politiku. Kada je u pitanju zaštita ličnih podataka, pored postojećih prava, uredba donosi i nekoliko novih prava građanima. Kompanije koje obrađuju lične podatke, kao i do sada, biće dužne da lica čiji se podaci obrađuju obavijeste o obradi podataka, da im omoguće uvid u podatke (pravo na uvid odnosno pravo na pristup podacima), dostave kopiju ili izmijene netačne podatke. Jedna od novina jeste pravo na zaborav (right to be forgotten) odnosno pravo na brisanje podataka, kao i pravo na prenos podataka koje omogućava licu čiji se podaci obrađuju da zahtijeva da se ti podaci prenesu (proslijede) sa jednog rukovaoca drugom rukovaocu", preciziraju u AZLP-u.
Jedna od novina koja nas očekuje jeste i imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka (DPO).
"To podrazumijeva da svaka državna institucija, organ vlasti ili privatna kompanija koja obrađuje, čuva ili koristi lične podatke građana (rukovalac ličnih podataka), u zavisnosti od broja zaposlenih lica koji će precizirati zakonodavac novim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, imaće obavezu da imenuje osobu koja će se baviti njihovom zaštitom i biće kontakt tačka između Agencije i samog rukovaoca. Za službenika može biti imenovano neko lice iz same organizacije, a može biti i neki spoljni saradnik koji je angažovan ugovorom, koje mora posjedovati određene stručne kvalifikacije koje će biti propisane Zakonom", dodaju u Agenciji.
Ocjenjuju da će primjena novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti predstavljati izazov za brojne organe vlasti, državne institucije kao i privatne kompanije koje obrađuju, čuvaju ili koriste lične podatke građana, jer se u potpunosti mijenja način poslovanja svih organizacija koje se bave prikupljanjem i obradom podataka o ličnosti.
"Kada je u pitanju spremnost crnogorskih institucija za primjenu nove regulative, za sada se primjećuje veliko interesovanje privrednika i predstavnika institucija za učestvovanje na seminarima i raznim aktivnostima koji se organizuju sa ciljem upoznavanja sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka. U tom pravcu će i Agencija u saradnji sa Upravom za kadrove sprovesti niz obuka za sve zainetersovane koja će biti od posebnog značaja za edukaciju budućih službenika za zaštitu ličnih podataka-DPO", poručuju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
IZVOR: Vebsajt CdM, Ž. Novović, 18.11.2019.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija