Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ETIČKI KODEKS POSLANIKA: Od usvajanja propisa nije podneta nijedna prijava za kršenje Etičkog kodeksa


U Crnoj Gori, od usvajanja Etičkog kodeksa poslanika ("Sl. list CG", br. 52/2014 - dalje: Kodeks) u decembru 2014. godine, nije bilo nijedne prijave za njegovo kršenje, rekao je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Halil Duković.

"Do sada, na sreću nijesmo imali nijednu prijavu kršenja Etičkog kodeksa. Sa jedne strane, razlog je što je Skupština Crne Gore prepoznata po parlamentarnom radu i odnosu među poslanicima", naveo je Duković.

On je rekao da je možda bilo prilika da se podnese prijava, navodeći da je, onaj ko je možda pogriješio u političkom žaru, nakon toga upućivao izvinjenje.

On je ukazao da švedski parlament u svom Kodeksu ima definicije šta su korupcija i mito, navodeći da se to u crnogorskom navodi samo u jednoj rečenici.

"Ali ono što nas najviše interesuje jeste procedura prijave. Mi još nijesmo izgradili ni te procedure prijave, a nadam se da ćemo uspjeti da približimo svima, ukoliko dođe do neke prijave, kako izbjeći političko glasanje", ukazao je Duković.

Upitan da li je to trebalo uraditi prije usvajanja Kodeksa, on je odgovorio da se nešto mora usvojiti, ako se želi isprobati. "Ne možete testirati nešto ako ga nemate".

Za prijavu nekog ko je prekršio Kodeks potrebno je dati pisanu prijavu, sa punim imenom i prezimenom podnosioca, jer se anonimne prijave odbaciju kao nepotpune i neosnovane.

Zamjenik šefice Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dan Redford, rekao je da je od suštinske važnosti da se osigura da pojedinci koji se bave javnim poslom poštuju profesionalne i etičke standard.

Prema njegovim riječima, regulisanje ponašanja u Skupštini i etički standardi predstavljaju suštinski element koji osigurava povjerenje javnosti u efikansost, transparentnost i pravičnost demokratskih sistema.

"U Evropi je zabilježen trend rastućeg nepovjerenja glasača u one koji ih predstavljaju. Razlozi se uglavnom tiču raspolaganja javnim finansijama, konflikta interesa, neprisustva sjednicama i sastancima odbora, korišćenja zaštićenih informacija i dodatnih poslaničkih primanja", ukazao je Redford.

On je naveo da u OEBS-u zbog toga smatraju da donošenje posebnih etičkih regulativa na inkluzivan i tarnsparentan način predstavlja važan faktor za povratak poljuljanog povjerenja u demokratske sisteme upravljanja.

Službenik za demokratsko upravljanje ODIHR-a, Peter Mosop, rekao je da je povjerenje u nacionalni parlament nešto što je jako nisko sada u državama OSCE-a.

On je ukazao da 62 odsto građana EU, ne vjeruje parlamentarcima, kao i da parlamenti spadaju u grupu institucija kojima se najmanje vjeruje.

"Dokument Crne Gore jedan je od najboljih regionu, i ohrabreni smo komunikacijom koju paralment ima sa građanima", rekao je Mosop.

On je dodao da Kodeks nije napravljen u političke svrhe, i da treba izbjeći njegovo korišćenje da se okrivi druga strana, jer bi to u mnogom derogiralo njegovu važnost.

Raspravu o Etičkom kodeksu poslanika, organizovali su Odbor za ljudska prava i slobode i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Izvor: Vebsajt RTCG, 17.09.2015.