Ministarstvo rada i socijalnog staranja napravilo je radnu verziju novog Zakona o radu, koji će biti polazna osnova za dalje pregovaranje sa socijalnim partnerima, koji imaju oprečne stavove o normama koje definišu tu oblast i regulisanju radnih odnosa.
Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovala je, u saradnji sa organizacijom Friedrich Ebert Stiftung, okrugli sto o izmjenama Zakona o radu ("Sl. list CG", br. 49/2008, 26/2009 - ispr., 88/2009 - dr. zakon, 26/2010 - dr. zakon, 59/2011, 66/2012, 31/2014 i 53/2014 - dr. zakon), radi dalje fleksibilizacije radnih odnosa – argumenti protiv i za, na kojem poslodavci traže dodatnu fleksibilizaciju radnih odnosa, koje predstavnici sindikata ocjenjuju neizdrživim po zaposlene.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za rad u Ministarstvu, Tijana Prelević, saopštila je da je Ministarstvo izradilo radnu verziju Nacrta zakona o radu, koju će prezentovati članovima radne grupe koju će sačinjavati socijalni partneri.
"Na sastancima radne grupe će se razmatrati svaki predlog socijalnog partnera, sa jedne strane predloge sindikata, a sa druge poslodavaca. Krajnja rješenja će se donijeti na tim sastancima kada će se i donijeti finalni tekst Zakona o radu“, rekla je Prelević na okruglom stolu.
Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da je sada došlo do priče o potrebi harmonizacije Zakona o radu sa pravnom tekovinom EU, iako je Zakon u najvećoj mjeri usaglašen sa EU.
On smatra da zahtjevi poslodavaca veze nemaju sa harmonizacijom sa EU tekovinom, jer je to harmonizovano. "Primjedbe poslodavaca se odnose na to da treba ograničiti vremenski zastarjelost novčanih potraživanja, pojednostaviti postupak utvrđivanja povrede radne obaveze, omogućiti fleksibilniji način okončanja radnog odnosa sa zaposlenim na inicijativu poslodavca", rekao je Keković.
On je dodao da poslodavci traže i da se ne ograničava broj ugovora o radu na određeno vrijeme, liberalnije regulisati korišćenje godišnjih odmora u djelovima, preciznije definisati pojam zarada i otkazni rok u slučaju tehničko-tehnoloških i restrukturalnih promjena kod poslodavca.
Kada je riječ o ugovorima o radu na određeno vrijeme u Crnoj Gori poslodavac može da drži radnika dvije godine na određeno vrijeme, ali taj ugovor poslodavac može da upotrijebi sa radnikom samo onda kada mu on treba privremeno na određenim poslovima.
"Na poslovima koji su sistematizovani kao stalni, poslodavac mora da zaključi ugovor na neodređeno vrijeme. Međutim kod nas je postalo pravilo da svi poslodavci zaključuju ugovor o radu na određeno, a onda kad ne mogu da ga produže šalju ljude na agenciju", naveo je Keković.
Kada se radi o lakšem otkazivanju ugovora o radu, Keković je kazao da postoji u Zakonu 15-ak prepoznatih situacija u kojima poslodavac može ad hoc da da otkaz, bez opomene, gdje je samo dužan da opomene radnika pet dana prije.
Generalni sekretar Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović, smatra da je tema Zakona o radu uvijek interesantna i podrazumijeva da postoje oprečni stavovi sindikata i poslodavaca.
"Naš cilj je da se odnosi urede na pravi i korektan način, da norme budu jasne i precizne i da ne ostavljaju prostora ni jednoj strani da to tumače ovako ili onako. Sadašnji zakon, odnosno važeće norme su u značajnom dijelu nedorečene i nedefinisane, ostavljaju prostora za različita tumačenja i postupanja inspekcijskih i sudskih organa", navela je Radulović.
Prema njenim riječima, postojeća zakonska rješenja ne daju pravnu sigurnost ni jednoj ni drugoj strani, jer nijesu precizno definisana.
"Kada je riječ o zastarjevanju potraživanja, apsolutno nema nijednog potraživanja koje ne zastarjeva. Ako smo inertni po pitanju ostvarivanja nekih svojih prava, pa ne koristimo mehanizme, to ne znači da ta prava važe u nedogled", smatra Radulović.
Izvor: Vebsajt RTCG, 20.05.2015.