Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ADVOKATSKE TARIFE: Visina nagrade za rad advokata utvrđivala bi se u zavisnosti od vrste postupka, preduzete radnje, vrijednosti spora ili visine zaprijećene kazne. Advokatska komora bi za svoje tarife morala da dobije saglasnost Vlade CG i da ih prilagodi standardu građana


Nezavisni poslanik Neven Gošović predložio je Skupštini Crne Gore da usvoji rješenje po kome bi Advokatska komora za svoje tarife morala da dobije saglasnost Vlade i da ih prilagodi standardu građana.

On je to rješenje formalizovao kroz Prijedlog izmjena i dopuna Advokatske tarife, koji je predao u skupštinsku proceduru.

U obrazloženju Prijedloga se navodi da advokatska profesija treba da bude samostalna i nezavisna, ali da Ustavom Crne Gore  ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav) proklamovana nezavisnost te profesije ne podrazumijeva apsolutnu slobodu i da takvo rješenje nije standard ni u okruženju.

"Jedno od osnovnih načela Kodeksa ponašanja evropskih advokata je pošten odnos prema stranci u pogledu honorara koji mora biti pravedan i razuman i uskladu sa zakonom i profesionalnim pravilima. Advokatska tarifa ("Sl. list RCG", br. 12/2005 i "Sl. list CG", br. 45/2008 i 11/2015) u Crnoj Gori sadrži rješenja kojima se utvrđuju nerazumno visoki troškovi sudskog i drugih sporova i ne uvažavaju socio-ekonomske prilike građana", navodi se u obrazloženju.

Kao primjer se navodi da se, prema važećem cjenovniku (tarifni broj 11), nagrada advokatu koji zastupa dvije ili više osoba povećava 50 odsto za svaku drugu i narednu osobu, te da to pravo pravo pripada i advokatu koji zastupa samo jednu stranku, ako je protivna stranka više lica. On navodi da se ista ta usluga u Hrvatskoj naplaćuje deset odsto za svaku drugu osobu.

U obrazloženju se navodi i da potreba usvajanja novog cjenovnika Advokatskih tarifa najbolje ukazuje nedavno objavljeni izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o novcu koji je isplaćen za izgubljene radne sporove.

Prema podacima DRI ukupno je iz budžeta za sudske sprove (uključujući i radne sporove) od 2012. do prošle godine isplaćen 71 milion eura pri čemu troškovi sudskih postupaka (parnični troškovi i troškovi izvršenja) u osam analiziranih predmeta čine čak 46,22 odsto ukupno isplaćenog novca.

"U sporovima u kojima kao tužioci učestvuje više osoba dominantnu stavku parničnih troškova čine troškovi advokatskih zastupanja, određeni primjenom tarifnog broja 11 Advokatske tarife", navodi se u obrazloženju.

Prema Prijedlogu visina nagrade za rad advokata utvrđivala bi se u zavisnosti od vrste postupka, preduzete radnje, vrijednosti spora ili visine zaprijećene kazne.

Vlada bi kod davanja saglasnosti na advokatsku tarifu vodila računa o dostupnosti pravne pomoći svim gradanima, zaštiti njihovih socijalnih i ekonomskih interesa gradana, jednakom položaju primaoca i davaoca usluge s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu. Vlada bi vodila računa i o pravednom odnosu vrednovanja rada i stručnosti advokata u odnosu na druge društveno odgovorne profesije.

Predlogom je definisano da Advokatska komora tarifu u skladu sa novim zakonskim rješenjem mora donijeti u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu zakona. U slučaju da se rok ne ispoštuje onda bi Vlada donijela privremenu advokatsku tarifu.

Izvor: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 20.04.2016.