Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

MONSTAT: Deflacija i u martu 2016. godine


Mjesečna deflacija u martu, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena HICP, iznosila je 0,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.

"Potrošačke cijene u Crnoj Gori u martu, mjerene HICP-om, bile su u prosjeku niže 0,2 odsto u odnosu na februar, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine pale 0,5 odsto", navodi se u saopštenju.

Najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali su, kako se dodaje, pad cijena povrća, mesa, mlijeka, sira i jaja, kratkotrajnih dobara za rutinsko održavanje domaćinstva, usluga u restoranima i kafeima.

Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića jedan odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,6 odsto, ostala dobra i usluge 0,3 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,1 odsto, hoteli i restorani 0,1 odsto.

Rast cijena zabilježen u grupama odjeća i obuća 2,3 odsto, prevoz 0,8 odsto, zdravlje 0,5 odsto, alkoholna pića i duvan 0,1 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

"Pozitivne godišnje stope inflacije u martu zabilježene su u grupama hoteli i restorani 3,4 odsto, alkoholna pića i duvan 2,5 odsto, odjeća i obuća 2,5 odsto, zdravlje 1,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,6 odsto, rekreacija i kultura 0,6 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto, komunikacije 0,2 odsto", rekli su iz Monstata.

Negativne godišnje stope zabilježene su u grupama prevoz šest odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,9 odsto i ostala dobra i usluge 0,8 odsto.

Deflacija je zabilježena i u februaru 2016. godine.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrijednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza.

Kad do pada cijena dođe zbog rasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije, ili zbog smanjenja poreza to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških ekonomskih kriza, stagnacije i privredne depresije.

Izvor: Vebsajt CdM, 19.04.2016.