Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ZAKON O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI: Neophodno bolje promovisati institut besplatne pravne pomoći

19.12.2019.


Institut besplatne pravne pomoći je nedovoljno iskorišćen u slučajevima nasilja zbog loše informisanosti građana, a neophodno je i bolje promovisati podršku službi za zaštitu žrtava/oštećenih, čiji je značaj podjednako važan u tim predmetima, jer se odražava na efikasnost postupka.

To je poručeno na konferenciji "Besplatna pravna pomoć u funkciji zaštite od nasilja u porodici" koju je organizovao SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice, u okviru projekta "Siromaštvo ne smije biti prepreka pristupu pravdi", a koji ta organizacija sprovodi uz podršku Ministarstva pravde.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja, Biljana Zeković, navela je da je neinformisanost građana o mogućnostima besplatne pravne pomoći jedan od suštinskih razloga zbog kojih je nedovoljno iskorišćena, a koji, kako je ocijenila, predstavlja dobar instrument podrške žrtvama nasilja.

"Bilo nam je važno da saznamo kakvi su stavovi svih aktera koji čine lanac podrške, odnosno službenika policije, centara za socijalni rad, zaposlenih u pravosuđu i u službi za besplatnu pravnu pomoć, kao i u službi za zaštitu svjedoka oštećenih. Imajući u vidu da se pokazalo da je ključni razlog zbog čega je nivo podrške kroz pravnu pomoć neinformisanost korisnika, uradili smo intervjue i anketne upitnike među zaposlenima u ovim institucijama", pojasnila je Zeković.

Ona je saopštila da je ta organizacija uradila studiju koja sadrži sve prikupljene podatke koji se tiču zakonodavstva, kao i rezultate svih anketnih upitnika.

"Na osnovu dobijenih informacija, izrađen je predlog praktičnih politika sa preporukama za poboljšanje. Istovremeno, u cilju povećanja stepena informisanosti, razumijevanja i znanja, izrađen je i informator o mogućnostima pravne pomoći i zaštite u oblasti nasilja u porodici u okviru postojećih službi pri sudovima", rekla je Zeković.

Ona je istakla da su službe za zaštitu svjedoka/oštećenih jednako značajne kao besplatna pravna pomoć, apelujući da je neophodna bolja promocija takvog vida podrške.

Generalna direktorka Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, ocijenila je da je efikasna pravna zaštita osnov demokratskog društva, koja proizilazi iz vladavine prava i prava na pravično suđenje, a koje je garantovano brojnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima čija je potpisnica Crna Gora.

"U demokratskim društvima, pravo na pravnu pomoć garantovano je svima, međutim imajući u vidu da svi nisu u mogućnosti da snose troškove, država ima obavezu da obezbijedi besplatnu pravnu pomoć ili pomoć sa smanjenim troškovima. Stoga Ustav Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) propisujue da se pravo i sloboda ostvaruju na osnovu Ustav i propratnih međunarodnih sporova, te da svako ima pravo na pravnu pomoć", rekla je Laković Drašković.

Ona je ocijenila da su, donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Sl. list CG", br. 20/2011 i 20/2015) koji se primjenjuje od 2012. godine, stvoreni normativni uslovi za ostvarivanje tog prava.

"Sa tim je predviđeno da se ostvarivanje i korišćenje besplatne pravne pomoći mora obezbijediti bez diskriminacije. Izmjenama Zakona 2015. godine, značajno je unaprijeđen, a posebno time što je žrtvama nasilja u porodici i Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici ("Sl. list CG", br. 46/2010 i 40/2011 - dr. zakon) omogućeno da budu prepoznati kao privilegovani korisnici prava na besplatnu pravnu pomoć, na isti način kao i žrtve krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici", navela je Laković Drašković.

Nakon sedam godina implementacije Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ona je ukazala da se može konstatovati da je sistem besplatne pravne pomoći funkcionalan i da doprinosi ostvarivanju prava na pravično suđenje, na pristup sudu najranjivijih grupa.

"Međutim, kako je dosadašnja primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći pokazala, postoje određeni nedostaci koje je neophodno ukloniti kako bi se osigurao efikasan i djelotvoran pristup pravdi. Unapređenje sistema besplatne pravne pomoći jedan je od opetartivnih ciljeva nove Strategije reforme pravosuđa 2019.-2022. i pratećeg Akacionog plana, koji je Vlada donijela u septembru ove godine", saopštila je Laković Drašković.

Ona je ocijenila da su projektom "Siromaštvo ne smije biti prepreka pristupu pravdi" koji realizuje SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice ostvareni planirani ciljevi i da će u narednom periodu biti vidljivi pozitivni efekti, a koji će se, kako je navela, ogledati u poboljšanju kvaliteta pravne zaštite, kroz dostupnosti besplatne pravne pomći i podrške žrtvama nasilja u porodici u pravosudnim organima.

Psihološkinja u SOS telefonu za žene i djecu žrtve nasilja, Nikolina Boljević je, predstavljajući rezultate istraživanja, pojasnila da je ono sprovedeno među zaposlenima u pravosudnom sistemu, policiji, centrima za socijalni rad, Službama besplatne pravne pomoći i Službama za zaštitu svjedoka oštećenih.

Sudija u Višem sudu u Podgorici, Zoran Radović, ocijenio je da je najvažniji događaj u borbi protiv porodičnog nasilja bilo donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

"Kada je u pitanju zaštita žrtava nasilja u porodici i besplatna pravna pomoć, onda je važno istaći donošenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čija je primjena počela 2012. godine. Od tada, u osnovnim sudovima sa preko deset sudija, imamo organizovane službe besplatne pravne pomoći, a u sudovima sa do deset sudija imamo referate za besplatnu pravnu pomoć", pojasnio je Radović.

Ključne preporuke sa ove konferencije u vezi daljeg jačanja instituta besplatne pravne pomoći su da se obezbijedi kontinuirano informisanje javnosti o mogućnostima besplatne pravne pomoći, da se pružaocima pravne pomoći, uključujući i advokate, obezbijede dodatne obavezne obuke u oblastima rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u porodici; Poseban akcenat je dat na jačanje saradnje i komunikacije sa Advokatskom komorom i razmatranje mogućnost formiranja liste advokata koji su specijalizovani za ovu vrstu sporova.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 16.12.2019.


Naslov: Redakcija