Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

POGLAVLJA 2 I 3 - Sloboda kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga

19.12.2017.


Pregovaračka poglavlja 2 i 3, koja se odnose na slobodu kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, najkonkretnije dotiču sve građane Crne Gore, saopštio je ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović.

"Ta dva poglavlja nijesu samo dva nova u skoro 30 koliko smo otvorili za pet godina pregovaračkog procesa, nego su to poglavlja za koja kažemo da dotiču najkonkretnije sve građane", ukazao je Pejović na radnom doručku sa novinarima, povodom ta dva poglavlja koja su nedavno otvorena.

On je naveo da se u sklopu Poglavlja 2, koje se odnosi na slobodu kretanja radnika, dobija mogućnost da bilo koji fizioterapeut ili stomatolog u Crnoj Gori, koji ima diplomu, dobije šansu da se zaposli u bilo kojoj državi članici danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

"Više ne morate dobijati posebne ni boravišne, kao ni radne dozvole. To je jedan veliki napredak i pomak za bilo kojeg građanina Crne Gore, jer ne govorimo samo o mogućnosti nastanjenja nego i ostvarenja radnog odnosa, bez bilo kakvih ograničenja", poručio je Pejović.

On je rekao da je otvaranje Poglavlja 3, koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, za bilo koga ko se bavi pružanjem usluga u Crnoj Gori znači veliku stvar.

"To znači da biznis, odnosno mogućnost da djelujete na prostoru Crne Gore, proširujete na svih 28 država članica EU, bez ograničenja", rekao je Pejović.

On je ocijenio da je Crna Gora u dosadašnjem pregovaračkom procesu ostvarila dobre rezultate i da će naredna godina biti intenzivna.

Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, saopštio je da je sloboda kretanja radnika jedna od temeljnih sloboda funkcionisanja EU.

"To je pravo građana država članica EU da bez ikakvih ograničenja, odnosno dozvola, mogu slobodno da se nastanjuju i rade u svim državama članicama EU, bez ikakvih radnih dozvola", ukazao je Purišić.

Ministarstvo je, kako je naveo, uradilo dosta toga da se Poglavlje 2 konačno otvori.

"Dalje aktivnosti u tom poglavlju biće usmjerene na četiri oblasti – pristup tržištu rada i evropskoj mreži javnih službi za zapošljavanje, obezbijeđivanju koordinacije sistema socijalne sigurnosti i uvođenju evropske kartice zdravstvenog osiguranja", objasnio je Purišić.

Crna Gora treba da sprovede aktivnosti za svaku od tih oblasti u okviru Poglavlja 2.

Na pitanje šta će Crna Gora uraditi da zadrži najbolji kadar, Purišić je odgovorio da je to jedan od dva ključna izazova sa kojima se srijeće svaka država koja se uključuje na široko tržište.

"Problem je zadržati kadar u koji se puno ulaže, ako oni imaju bolju zaradu na drugoj državi. Iskustva drugih država su takva da im je otišao veliki broj zaposlenih i to uglavnom iz deficitarnih zanimanja. Crna Gora će probati da zadrži najkvalitetniji kadar", poručio je Purišić.

To se, kako je objasnio, ne može postići administrativnih mjerama, već ukupnim ambijentom, nivoom zarada i obezbijeđenjem različitih usluga.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, ukazala je da je pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga jedno od deset poglavlja koje resorno pripada Ministarstvu ekonomije.

"Od tih deset poglavlja, osam smo otvorili, jedno smo privremeno zatvorili i kod jednog radimo aktivno na ispunjavanju mjerila koje se odnose na otvaranje poglavlja", precizirala je Sekulić.

Ona je ocijenila da se otvaranje Poglavlja 3, stvara mogućnost otvaranja velikog tržišta EU za crnogorske kompanije, po automatizmu se priznaju stečene kvalifikacije i prihvataju obrazovne isprave odnosno dilplome crnogorskih državljana u svim članicama EU.

"Samim tim imamo pristup konkurentijem, možda i jeftinijem tržištu tih usluga. Kroz to poglavlje se sagledavaju i poštanske usluge, a u toj oblasti smo prošle godine donijeli Zakon o poštanskim uslugama ("Sl. list CG", br. 57/2011 i 55/2016) koji je u potpunosti ispoštovao sve zahtjeve iz tog poglavlja", rekla je Sekulić.

Na pitanje koliko su crnogorska preduzeća konkurentna i spremna za veliko tržište, kako je evropsko, Sekulić je odgovorila da se konkurentnost nekog preduzeća ne oslikava samo u tome da li je njegova usluga jeftinija ili ne, nego i da li je jedinstvena u odnosu na ono što ostali nude.

"Ministarstvo kroz različite programe podrške priprema crnogorska preduzeća na jedno takvo okruženje, kako bi bili konkurentniji u odnosu na region, koji nam je važniji sa aspekta konkurentnosti nego zemlje EU", ukazala je Sekulić.

Ona smatra da su crnogorska preduzeća sve svjesnija toga, posebno kroz izvoz robe.

"Nekada su crnogorska preduzeća dosta inertna i često nijesu navikla da imaju to pravo i tu slobodu da utiču na kreiranje određenih politika", zaključila je Sekulić.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 14.12.2017.


Naslov: Redakcija