Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

NACRT ZAKONA O MJERAMA PORESKE PODRŠKE: Predmet zakona je uređivanje uslova za reprogram potraživanja koji podrazmijeva odlaganje njihovog plaćanja zaključno sa objavljivanjem javnog oglasa, koji će Ministarstvo finansija objaviti nakon usvajanja zakona. Reprogram podrazumijeva odlaganje plaćanja glavnog poreskog potraživanja u 60 mjesečnih rata, dok će minimalan iznos mjesečne rate biti definisan po ugledu na estonski model. Mjesečna rata kod građana koji ne obavljaju privrednu djelatnost iznosi 50 eura, kod preduzetnika koji plaćaju obaveze u paušalnom iznosu 70 eura, preduzetnici koji plaćaju obaveze prema stvarnom dohotku 100 eura, firme koje imaju do pet zaposlenih 200 eura, preduzeća sa od pet do 50 zaposlenih 500 eura, a sa preko 50 zaposlenih hiljadu eura. Za redovne platiše uvodi se mogućnost poreskog kredita u visini do200 hiljada eura, a koji se može iskoristiti u periodu od pet godina od odluke kojom je odobren


Nacrt zakona o mjerama poreske podrške, koji je pripremilo Ministarstvo finansija, ima za cilj da primjenom odgovarajućih mjera smanji ogromni poreski dug i stimuliše redovne poreske obveznike, saopštio je resorni ministar, Raško Konjević.

 On je naveo da će zakon biti Lex specialis, koji će samo tretirati oblast rješavanja pitanja poreskog duga.

"Cilj zakona je otklanjanje posljedica ogromnog poreskog duga primjenom odgovarajućih mjera koje treba da doprinesu smanjenju postojećeg duga, samim tim i povećanju budžetskih prihoda, kao i pružanje posebne mjere pomoći poreskom dužniku u pogledu neplaćenih potraživnaja. Drugi cilj je smanjenje tekućih rashoda preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveze putem ostvarivanja prava na jednokratni poreski kredit", objasnio je Konjević.

On je naveo da će o Nacrtu zakona biti organizovana javna rasprava, kao i da su imali neformalne konsultacije sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Privrednom komorom (PKCG), od kojih su dobili pozitivne ocjene koncepta Nacrta zakona, uz jedan dio primjedbi koji će se rješavati kroz javnu raspravu.

"Nacrt zakona o mjerama poreske podrške rezultirao je činjenicom da je Ministarstvo informisalo predstavnike Vlade o stanju poreskog duga na 20. jul u iznosu od 777 miliona eura i da je prema informaciji Poreske uprave (PU) naplativ dug od 236 miliona eura", rekao je Konjević.

On je naveo da su se prema neurednim platišama opredijelili za mjeru reprograma duga, jer su najveći poreski dužnici preduzeća koja imaju značajan broj zaposlenih.

"Svaka druga procedura bi podrazumijevala uvođenje stečaja i gubljenje velikog broja zaposlenih. Takođe, zakonom nijesu obuhvaćene jedinice lokalne samouprave, jer je njihov dug reprogramiran u prethodnom periodu na 20 godina", dodao je Konjević.

Predmet zakona će, kako je precizirao, biti uređivanje uslova za reprogram potraživanja koji podrazmijeva odlaganje njihovog plaćanja zaključno sa objavljivanjem javnog oglasa, koji će Ministarstvo objaviti nakon usvajanja zakona.

"Jedan od uslova je da dužnik plati jednokratno deset odsto glavnog poreskog potraživanja, u najviše od 60 jednakih mjesečnih rata, a stimulans da se učestvuje u ovom aranžmanu je da zakonom predviđamo otpis kamata i troškova postupka u vezi sa glavnim poreskim dugom", objasnio je Konjević.

Prema njegovim riječima, u ukupnom iznosu poreskog duga oko 146 miliona eura otpada na kamate, a država želi da stimuliše i pruži posljednju šansu da neredovni dužnici uđu u onaj segment redovnog plaćanja poreza.

"Takođe je potrebno i da tekuće obaveze redovno izmiruju, a ako sve to urade biće im otpisan iznos kamata. Ukoliko to ne ispune i kasne sa obavezama više od tri mjeseca, biće raskinut ugovor o reprogramu, vratiće im se iznos kamata i biće u obavezi da pokrenu stečajni postupak", rekao je Konjević.

Reprogram podrazumijeva odlaganje plaćanja glavnog poreskog potraživanja u 60 mjesečnih rata, dok će minimalan iznos mjesečne rate biti definisan po ugledu na estonski model.

"Mjesečna rata kod građana koji ne obavljaju privrednu djelatnost iznosi 50 eura, kod preduzetnika koji plaćaju obaveze u paušalnom iznosu 70 eura, preduzetnici koji plaćaju obaveze prema stvarnom dohotku 100 eura, firme koje imaju do pet zaposlenih 200 eura, preduzeća sa od pet do 50 zaposlenih 500 eura, a sa preko 50 zaposlenih hiljadu eura", precizirao je Konjević.

Zakonom, kako je dodao, na bilo koji način ne žele da zaborave one koji uredno plaćaju poreze, odnosno kompanijama na "bijeloj listi".

"Za njih smo predvidjeli pravo na poreski kredit koji podrazumijeva sličnu proceduru, može biti korišćen u periodu od pet godina od odluke kojom je odobren i jedino za izmirenje poreskih obaveza. Maksimalno može da iznosi 200 hiljada eura", naveo je Konjević.

Izvor: Izvor: Vebsajt RTCG, 16.09.2016.