Daću sve od sebe da nikakvom selektivnošću, potpunom objektivnošću i sa nultom stopom tolerancije pokušam da naplatim sve što se može naplatiti poreskog duga, rekao je ministar finansija, Radoje Žugić, govoreći o Prijedlogu Zakona o budžetu za 2016. godinu na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
"Nema toga ko će otpisati poreski dug makar dok sam ja ministar bilo kome. Naći ćete reprograme, ali mislim da su svi oni dali efekte", dodao je Žugić.
Kako je rekao, Prijedlog zakona se temelji se na ciljevima makroekonomske i fiskalne politike, ima razvojnu i socijalnu komponentu, pri čemu su ključne ranjivosti ekonomije javni i poreski dug.
"Stabilnost se može imati sa visokim stopama ekonomskog rasta i političkom stabilnošću, a sve ostalo će se izvesti iz toga. Deficit tekuće javne potrošnje iznosi 0,71 odsto, a kapitalni budžet ima svoju komponentu deficit. Ako to gledamo kao promjenu oblika kapitala iz obrtnog u osnovna sredstva ili neto fiksnu aktivu države, imamo 7,08 odsto ukupni deficit, koji je dominantno posljedica izgradnje dionice autoputa", objasnio je Žugić.
Prema njegovim riječima, cilj je da se drži deficit tekućeg finasiranja pod strogom kontrolom, čime će sublimirati ranjivosti prethodnog perioda.
"Povećavaju se izdvajanja za socijalu i kapitalni budžet, pri čemu je on i razvojni i socijalni. Prijedlog zakona se temelji i na ciljevima makroekonomske i fiskalne politike, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ("Sl. list CG", br. 20/2014 i 56/2014) i na dosadašnjem nivou materijalne potrošnje. Naredne godine moramo imati ravnotežu tekuće javne potrošnje, ako ništa drugo onda zbog obaveza koje ćemo imati u dijelu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Javni dug iznosi 58,48 odsto i deficit javne potrošnje 2,98 odsto, iako nije iskazano, do kraja godine očekujemo prekoračenje oba kriterijuma Mastrihta", saopštio je Žugić.
Procjene su, kako je dodao, da će nivo javnog duga iznositi oko 64 odsto i veći stepen deficita, zbog čega slijedi obaveza izrade plana sanacije.
"U narednoj godini ćemo imati i ravnotežu u tekućoj i kapitalnoj javnoj potrošnji, jer za pet godina od probijanja ovih limita moramo svesti budžet u okvire definisane kriterijuma Mastrihta", naveo je on.
On je podsjetio da početkom maja dospijeva 393 miliona eura državnog duga i moraće se ići na refinansiranje, a očekivanja su da će imati uštedu u kamatama po osnovu tog duga, a što se tiče pojedinih prijedloga da se naplate poreska dugovanja kompanija, zamolio je svakog da dođe da radi sa njima i pokuša da naplati sva poreska dugovanja.
"Ne mogu poreska i ostale inspekcije da obiđu sva blokirana preduzeća, oko 14,91 hiljadu njih ili preko 60.000otvorenih računa, pri čemu apelujem da radimo zajedno na jačanju regulatornog okvira", poručio je Žugić.
Prema riječima savjetnice viceguvernera za finansijsku stabilnost i platni promet u Centralnoj banci (CBCG) Milice Kilibarde, CBCG je podržala rezultate ostvarne primjenom izmijenjene zakonske regulative u oblasti doprinosa, kao i preduzete aktivnosti na smanjenju sive ekonomije.
"U cilju povećanja poreskih prihoda CBCG sugeriše Ministarstvu finansija da intenzivira aktivnosti u pravcu jačaja fiskalne discipline i efikasnosti nadležnih organa Poreske uprave kako bi nivo poreskog duga uspostavio silazni trend", rekla je Kilibarda.
Ona je navela da je planiran rast kapitalnih izdataka i tekuće budžetske potrošnje što je vezano za gradnju autoputa, koji je veliki izazov za javne finasnije i finansijsku stabilnost, zbog čega CBCG smatra da treba voditi računa da servisiranje javnog duga državu ne dovede do krize finansija.
"CBCG predlaže da se već sada pristupi definisanju načina smanjivanja i programa sanacije državnog duga. CBCG smatra da je neophodno napraviti detaljnu strategiju upravljanja dugom koja će sadržati konkretne mjere kako bi se otklonio rizik koji može uzrokovati visoko učešće javnog duga", ocijenila je Kilibarda.
Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu iznosi 2,12 milijardi eura. Od ukupnog iznosa budžeta na tekuću potrošnju se odnosi 773 miliona, na kapitalnu 335 miliona, na budžet državnih fondova 625 miliona, a na transakcije finansiranja odnosno refinansiranja dijela dospijeća javnog duga iznos od 393 miliona eura.
Izvor: Vebsajt CdM, 17.12.2015.