Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

VLADA CG: Utvrđeni Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu, Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima, Predlog zakona o izmjenama Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama

18.11.2019.


Vlada Crne Gore je na 143. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, utvrdila Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2020. godinu.

Predloženim budžetom predviđen je ukupan iznos primitaka od 2.578.920.000 eura.

Karakteristike budžeta za 2020. godinu su:

- Nastavak intenzivnog ekonomskog rasta, kroz projektovanu stopa realnog rasta od 3,4 odsto u 2020. godini, uz stabilne izglede u srednjoročnom periodu;

- Značajan rast prihoda Budžeta kao rezultat rasta ekonomske aktivnosti, sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije i očekivanih efekata implementacije projekta "Ekonomskog državljanstva" i davanja "Aerodroma Crne Gore" na dugoročno korišćenje;

- Rekordne stope ekonomskog rasta i unapređenje fiskalne pozicije stvorilo je uslove za povećanje Tekuće budžetske potrošnje, kako bi se stvorili uslovi za: unaprjeđenje standarda zaposlenih u posebno važnim sektorima – prosvjeti i zdravstvu (planirano povećanje zarada od 9 odsto u 2020. i dodatnih 3 odsto u 2021. godini), povećanje izdvajanja za finansiranje pružanja usluga javne zdravstvene zaštite i stvaranje uslova za finansijsku održivost nacionalne avio kompanije "Montenegro Airlines";

- I pored navedenog rasta troškova, u 2020. godini ostvariće se suficit Tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 180 miliona eura ili 3,6 odsto BDP-a kao i primarni suficit na nivou od 1,1 odsto BDP-a;

- Kroz Kapitalni budžet nastavlja se sa ulaganjima u realizaciju projekata kojima se unapređuje javna infrastruktura i turistička ponuda, uz nastavak izgradnje prioritetne dionice Autoputa "Bar – Boljare";

- Pozitivni rezultati fiskalne konsolidacije u prethodnom periodu, omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8 odsto u 2017. na planiranih 0,99 odsto u 2020. godini;

- Emisijom euroobveznica u 2019. godini, u iznosu od 500 miliona eura, i to pod najpovoljnijim uslovima do sada, obezbijeđena su sredstva za otplatu duga koji dospijeva na naplatu početkom 2020. godine i samim tim preduprijeđeni eventualni rizici i nepovoljna kretanja na međunarodnom tržištu kapitala vezani za finansiranje obaveza u narednoj budžetskoj godini;

- Dodatno će biti smanjeno poresko opterećenje rada kroz ukidanje tzv. kriznog poreza odnosno vraćanje proporcionalne stope poreza za sve nivoe dohotka;

- Stvoreni su uslovi za nastavak sprovođenja optimizacije javne uprave kroz isplatu otpremnina zaposlenima uz sporazumni raskid radnog odnosa.

Predloženim budžetom neproduktivni izdaci poput troškova službenih putovanja, reprezentacije, goriva i nabavke službenih vozila smanjeni su za sve resore osim za one kojima je obavljanje osnovne funkcije vezano za ove kategorije rashoda, što se se prevashodno odnosi na: rad inspekcijskih službi, rad na terenu i sl.

Vlada je usvojila Projekcije makroekonomskih pokazatelja za period od 2019-2022. godine. Projekcije su izrađene po novom makroekonomskom modelu u skladu sa posljednjim raspoložovim podacima, a dokument sadrži i pregled spoljnih faktora koji utiču na projekcije rasta i polaznih pretpostavki za njihovo ostvarenje. U raspravi je istaknuto da je, na osnovu dostupnih indikatora i očekivanih kretanja u drugoj polovini godine, realna stopa rasta za 2019. godinu projektovana na nivou od 3,1 odsto, dok je za 2020. godinu projektovan realni rast od 3,4 odsto. Osim toga, procijenjeni rast zaposlenosti u 2019. godini je 2,8 odsto, nominalnih zarada 1 odsto, realnih zarada 0,5 odsto, dok procijenjena prosječna inflacija iznosi 0,5 odsto.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreskim pitanjima. Ovim zakonom se omogućava sprovođenje Konvencije u cilju pružanja pomoći između država potpisnica, u vidu razmjene informacija na zahtjev automatski i spontano, pomoć u naplati inostranih poreskih potraživanja i dostavljanju dokumentacije, i obezbijeđuje pravni osnov za međunarodnu saradnju i razmjenu informacija o poreskim obveznicima, radi efikasne borbe protiv poreske evazije.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. Izmjene se odnose na usaglašavanje sa Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave na osnovu koje je Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma prestala da postoji kao organ uprave, a njene nadležnosti su povjerene Upravi policije - Sektoru za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Radi obezbjeđenja sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane ("Sl. list CG", br. 57/2015) i potpunog usaglašavanja sa zakonodavstvom Evropske unije, donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o maksimalno dozvoljenim količinama kontaminenata u hrani.

Vlada je donijela Odluku o visini naknade za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova i akvakulture. Naknada se utvrđuje na godišnjem nivou, i to za izdavanje dozvole za obavljanje privrednog ribolova u zavisnosti od količine ribolovnih alata i opreme koja se koristi prilikom obavljanja ribolova, a za izdavanje dozvole za obavljanje akvakulture u zavisnosti od površine i vrste riba i drugih vodenih organizama.

Vlada je donijela Odluku o produženju koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu "Casino Royal Splendid", na lokaciji hotel "Splendid", Bečići bb i prihvatila Ugovor o koncesiji. Ovom odlukom se produžava koncesija za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinu "Casino Royal Splendid" na period od 5 godina, počev od 15. februara 2020. godine.

Utvrđen je Amandman naPredlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2018. godinu. U skladu sa preporukama iz Izvještaja Državne revizorske institucije, izvršene su korekcije koje se odnose na povećanje neizmirenih obaveza iz prethodnog perioda i korekcije modifikovanog gotovinskog deficita.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 07-5936, od 24. oktobra 2019. godine i prihvatila Ugovor o realizaciji programa "Projekti očuvanja životne sredine" – projekat "Sprovođenje mjera smanjenja zagađenja i toplifikacije Pljevalja. Prilikom predstavljanja Informacije naglašeno je da su Zakonom o budžetu Crne Gore za 2019. godinu, u okviru programa – "Projekti očuvanja životne sredine˝, za projekat "Sprovođenje mjera smanjenja zagađenja i toplifikacije Pljevalja˝, planirana sredstva u iznosu od 850.000 eura, od kojih je 130.000 eura utrošeno za nabavku i distribuciju peleta. Budući da je u međuvremenu došlo do promjene planova, saglasno predlogu Opštine Pljevlja, kao korisnika sredstava, ovim Ugovorom bi se preostala sredstva u iznosu od 720.000 eura, utrošila na realizaciji projekata koji se tiču poboljšanja životne sredine. Kako je u raspravi istaknuto, dalje aktivnosti na realizaciji projekata koji se tiču poboljšanja životne sredine sprovodiće Opština Pljevlja, a finansiraće ih Uprava javnih radova.

U skladu sa Zakonom o državnoj upravi ("Sl. list CG", br. 78/2018) kojim je propisano da državnog sekretara imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra, bez konkursa i da mu dužnost prestaje prestankom mandata ministra, i imajući u vidu da je Skupština Crne Gore, na sjednici od 14. novembra 2019. godine, konstatovala prestanak funkcije ministra održivog razvoja i turizma, Vlada je razriješila: Damira Davidovića, Jovana Martinovića i Sašu Radulovića dužnosti državnih sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, zbog prestanka mandata ministra.

Koordiniranje Ministarstvom održivog razvoja i turizma preuzeo je predsjednik Vlade. Za državne sekretare imenovani su dosadašnji državni sekretar Damir Davidović i dosadašnja savjetnica predsjednika Vlade za održivi razvoj Dragana Čenić.

Vlada je prihvatila Informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore. Dosadašnja realizacija Ugovora, rezultirala je novom vlasničkom strukturom, odnosno činjenicom da je udio Države u vlasništvu EPCG porastao sa 57,1 odsto na 85,4 odsto, EPCG posjeduje tačno 10 odsto sopstvenih akcija, udio A2A sveden je na svega 3,2 odsto, dok su ostali akcionari zadržali prethodni udio od oko 1,2 odsto.

Budući da je ugovoreno da preostale akcije A2A do kraja godine preuzmu ili Država ili EPCG, te da EPCG trenutno u svom vlasništvu ima maksimalno dozvoljenih 10 odsto sopstvenih akcija, potrebno je da Država preuzme preostale akcije. Projekcijama budžeta za 2019. godinu predviđeno da se po osnovu isplate dividende akcionarima EPCG u potpunosti vrati dio ulaganja države iz maja tekuće godine u iznosu od 35 miliona eura. To praktično znači da će se otkupom preostalih akcija od A2A uvećati pripadajući dio dividende i ostvariti dodatni prihod budžeta.

Ministarstvo finansija je zaduženo da, u cilju realizacije posljednje tranše Ugovora, po osnovu kupovine hartija od vrijednosti, preuzme od A2A 3.202.845 akcija za iznos od 14.333.637,24 eura najkasnije do 30.11.2019. godine i – 636.793 akcija za iznos od 2.849.828,78 eura najkasnije do 31.12.2019.godine. Ministarstvo ekonomije je zaduženo da u saradnji sa predstavnicima državnog kapitala u EPCG obezbijedi raspodjelu neraspoređene dobiti EPCG, najkasnije do 15.12.2019. godine, koja će državnom budžetu obezbijediti prihod od najmanje 37.407.272,11 eura.

Vlada je dala saglasnost na Prijedlog o plaćanju naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta izgradnjom komunalne infrastrukture, izgradnji komunalne infrastrukture u zahvatu DSL Sektor 38 - Bigova i LSL Trašte i izmirivanju dodatnih troškova koje snosi "Bigova Bay". Kompanija "Bigova Bay" d.o.o. većinski je vlasnik zemljišta na poluostrvu Trašte ukupne povrišne oko 900.600 m². Cilj kompanije je da na poluostrvu izgradi turistički kompleks najviše kategorije, u vidu luksuznih hotela sa 4+ i 5 zvjezdica, čiji će smještajni kapaciteti shodno planskim dokumentima iznositi 1,186 ležajeva (478 u hotelu i depandansima i 708 u vilama). Visina investicije u ovaj turistički rizort, prema procjenama investitora, iznosi preko 200 miliona eura.


IZVOR: Vebsajt Vlade, 15.11.2019.


Naslov: Redakcija