Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O RADU: Uređen je postupak za zasnivanje radnog odnosa u kojem se izdvajaju odredbe koje se tiču javnog oglašavanja. Tako će za sve ustanove koje se finansiraju iz budžeta javno oglašavanje ubuduće biti obavezno. Nacrt zakona je obuhvatio i oblast koja se odnosi na prekovremeni rad u kojoj je precizirano da radno vrijeme sa prekovremenim radom ne može da pređe 48 sati. Minimalna zarada je definisana na način da se ona ubuduće odnosi samo na najjednostavnije poslove

18.09.2017.


Tokom dalje javne rasprave o Nacrtu zakon o radu Unija slobodnih sindikata Crne Gore će nastojati da poboljša tekst kako bi budućim zakonom bili zadovoljni u potpunosti, ukazao je generalni sekretar Srđa Keković na raspravi koja je 15. septembra 2017. godine održana u Bijelom Polju.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja u obrazloženju Nacrta zakona navodi da je cilj donošenja zakona o radu suzbijanje sive ekonomije i pronalaženje instrumenata za njeno suzbijanje.

"Osnovni razlog za izradu novog zakona o radu je usklađivanje radnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU predviđenih Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 19- Socijalna politika i zapošljavanje, konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (MOR), koje je Crna Gora ratifikovala i drugim izvorima međunarodnog prava", ukazao je generalni direktor Direktorata za rad Zoran Ratković.

Kordinator radne grupe Vesna Simović Zvicer je iznijela najznačajnije novine koje se nalaze u Nacrtu zakona, među kojima su, obaveza poslodavca da posjeduje akt o sistematizaciji bez obzira koliki broj zaposlenih ima sa jasnom definicijom šta akt sve treba da sadrži, što do sada nije bilo zakonom predviđeno.

Uređen je postupak za zasnivanje radnog odnosa u kojem se izdvajaju odredbe koje se tiču javnog oglašavanja. Tako će za sve ustanove koje se finansiraju iz budžeta javno oglašavanje ubuduće biti obavezno. Nacrt zakona je obuhvatio i oblast koja se odnosi na prekovremeni rad u kojoj je precizira da radno vrijeme sa prekovremenim radom ne može da pređe 48 sati. Minimalna zarada je definisana na način da se ona ubuduće odnosi samo na najjednostavnije poslove.

Jedna od novina je da je prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac dužan da primjerak ugovora uruči zaposlenom.

"U cilju suzbijanja sive ekonomije uvedena je odredba kojom je propisano da se za zaposlenog koji je stupio na rad bez ugovora o radu smatra da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. Poslodavac je u obavezi da sa tim zaposlenim zasnuje radni odnos u roku od tri dana od stupanja na rad", nalazi se u tekstu Nacrta zakona.

Predstavnica Unije poslodavaca Rumica Kostić istakla je da iako je o gro pitanja postignut konsenzus ima i onih kojima u Uniji nijesu zadovoljni kao što je akt o sistematizaciji jer smatraju da poslodavac koji imaju do deset zaposlenih i treba da imaju olakšanja prilikom zapošljavanja. Ona smatra da aktom o sistematizaciji neće se povećati prava zaposlenih niti će ono što Unija traži naškoditi njihovim pravima. Preovladao je stav da će se aktom suzbiti siva ekonomija.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković je naglasio da se radi o sistemskom zakonu koji je veoma značajan za sve u Crnoj Gori, a posebno za zaposlene i vlasnike kapitala.

Keković je podsjetio da se Unija na čijem je čelu od usvajanja važećeg Zakona o radu ("Sl. list CG", br. 49/2008, 26/2009 - ispr., 88/2009 - dr. zakon, 26/2010 - dr. zakon, 59/2011, 66/2012, 31/2014 i 53/2014 - dr. zakon) 2008. godine borila protiv rješenja u njemu, koje je nazvao nakaradnim i neoliberalnim.

"Nakon dvije godine, tačnije 2011. godine smo uspjeli da zakon značajno popravimo. Međutim, pod plaštom usaglašavanja tog zakona sa pravnim tekovinama EU ušli smo u potrebu donošenja novog zakona. Sada nakon dvije godine nimalo lakog i prijatnog rada na njemu, zaključili smo da je postojala realna potreba kako iz ugla zaposlenih tako i poslodavaca sa novim zakonom. Rezultat toga je visok stepen postignutog konsenzusa o tekstu koji se nalazi u Nacrtu zakona o radu", ukazao je Keković.

On je takođe istakao da će tokom dalje rasprave nastojati da u onim djelovima nacrta sa kojima nijesu zadovoljni poboljšaju tekst kako bi budućim zakonom bili zadovoljni u potunosti.

Nakon javne rasprave Nacrt zakona će ići na Socijalni savjet, a potom uparlament na usvajanje.


IZVOR: Vebsajt RTCG, Vukoman Kljajević, 15.09.2017.


Naslov: Redakcija