Mnogim vlasnicima bespravno podignutih objekata u Podgorici prekinuta je procedura za legalizaciju, jer je utvrđeno da su izgrađeni na području detaljnih urbanističkih planova (DUP) koje je Ustavni sud još 2017. proglasio nevažećim, a za koje Glavni grad još nije usvojio novu plansku dokumentaciju.
Potvrđeno je da je riječ o nekoliko stotina zahtjeva podnesenih u zakonskom roku, a očekuje se da broj bude i veći s obzirom na to da je dosta DUP-ova stavljeno van snage.
Prema dostupnoj dokumentaciji, zbog navedenih razloga prekinuti su procesi legalizacije za građane sa područja Ibričevine, Tološa 2, Zagoriča 5, Murtovine, Drača...
Pored toga, vlasnici bi uskoro mogli da plaćaju naknadu za korišćenje prostora za bespravne objekte, jer je na sjednici Skupštine Glavnog grada, zakazanoj za 25. jul, na dnevnom redu i Odluka kojom bi se uvela ta obaveza.
Ministarstvo održivog razvoja i turitma (MORT) dalo je saglasnost Glavnom gradu na tu Odluku, a predviđeno je da se naknada plaća za bespravni objekat koji je evidentiran na orto-foto snimku, za koji u zakonskom roku nije podnesen zahtjev za legalizaciju i u slučajevima u kojima je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva.
U Podgorici je podneseno skoro 13.000 zahtjeva za legalizaciju, od čega je 12.671 u roku. Zahtjevi nakon isteklog roka većinom su odbijeni, ali za nekoliko njih piše da je procedura u toku.
Iz MORT-a su saopštili da su planski dokumenti, akti temporalnog karaktera, koji važe za period na koji su doneseni.
"Iz tog razloga prestao je da važi znatan broj planskih dokumenata na nivou Glavnog grada Podgorice, što je Ministarstvu, svakako, poznato. Prema članu 219 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017, 44/2018, 63/2018 i 11/2019 - ispr.), planski dokumenti koji su donijeti do stupanja na snagu ovog zakona, a za koje je vrijeme na koje su donijeti isteklo, mogu se, do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati i donositi po posebnom postupku propisanom članom 162 c derogiranog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 51/2008, 40/2010 - dr. zakon, 34/2011, 47/2011 - ispr., 40/2011 - dr. zakon, 35/2013, 39/2013 - ispr., 33/2014, 64/2017 - dr. zakon i 11/2019 - odluka US). Ovaj postupak je detaljno uređen, lokalni planski dokumenti izrađuju se na nivou lokalne samouprave, s tim što Ministarstvo daje saglasnost na predlog plana", navode iz resora ministra Pavla Radulovića.
Istakli su, da prema tome, Glavni grad ima zakonsko ovlašćenje da pokrene postupak izrade planskih dokumenta koji su prestali da važe.
Kako su pojasnili, u Ministarstvu su trenutno u procesu dobijanja saglasnosti dva planska dokumenta Glavnog grada, koji se donose po posebnom postupku, DUP-ovi "1 maj" i "Konik sanacioni plan".
Nijesu odgovorili na pitanje " da li smatraju da su građani na neki način dovedeni u zabludu pozivanjem na legalizaciju, iako planska dokumentacija ne postoji i da li će to obesmisliti proces.
Među planovima čija je izrada obustavljena, između ostalih, su DUP-ovi "Blok V-dio" - izmjene i dopune, "Momišići A" - izmjena i dopuna, "Univerzitetski centar". Urbanistički plan "Kasarna Morača" - izmjene i dopune, odnosno više od 30 dokumenata.
Za 21 planski dokument, na sajtu Glavnog grada se navodi da se rade po posebnom postupku. Na tom spisku su, između ostalih, DUP-ovi "Donja Gorica", "Momišići A", "Zagorič 3 i 4", "Zabjelo 9".
Odlukom o plaćanju naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, cijena naknade po metru kvadratnom određuje se na osnovu prosječne cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog prostora, a koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.
"Naknadu za tekuću godinu utvrđuje rješenjem organ lokalne uprave nadležan za poslove lokalnih javnih prihoda do 30. aprila tekuće godine. Naknada se plaća u dvije jednake rate, od kojih prva dospijeva 30. juna, a druga 31. oktobra godine za koju se naknada utvrđuje. Obaveza plaćanja naknade prestaje uklanjanjem objekta".
U Odluci se navodi da imajući u vidu da naknada treba da bude mehanizam pritiska da vlasnici legalizuju bespravne objekte i da njena visina mora biti veća u odnosu na ukupne godišnje izdatke vlasnika koje ima u postupku legalizacije.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Borko Ždero, 15.07.2019.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija