Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

NOVI ZAKON O VOLONTERSKOM RADU: Po nalazu EK, naša je obaveza da početkom 2016. krenemo u izradu novog Zakona o volonterskom radu


Volonterski rad daje neprocjenjivi doprinos društvu, jer je povezan sa aktivnim građanstvom, koje predstavlja ključni osnov demokratije na lokalnom i nacionalnom nivou, ocijenila je ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević. Ona je na regionalnoj konferenciji "Volontiranje i zakonski okvir - dobre prakse i EU standardi", koju je organizovala TASCO kancelarija u Crnoj Gori, najavila i izradu novog Zakona o volonterskom radu ("Sl. list CG", br. 26/2010, 31/2010 - ispr., 14/2012 i 48/2015) od naredne godine.

Ministarka je rekla da je, nakon izvještaja Evropske komisije, dogovoreno organizovanje dvije konferencije – oko socijalnog preduzetništva i oko volontiranja.

"Po nalazu EK, naša je obaveza da početkom 2016. krenemo u izradu novog Zakona o volonterskom radu", rekla je Kovačević. Prema njenim riječima, volonterski rad daje neprocjenjivi doprinos društvu, jer je povezan sa aktivnim građanstvom, koje predstavlja ključni osnov demokratije na lokalnom i nacionalnom nivou.

"Volonterizam predstavlja jedan od najboljih primjera aktivnog učešća i osnovni je činilac aktivnog građanstva", naglasila je Kovačević. Kako je navela, volonterizam može imati značajnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih osoba. "Volonteri stiču važna iskustva i znanja koja se traže na tržištu rada, grade mrežu kontakata i imaju mogućnost da se oprobaju u raličitim socijalnim uslugama, da nauče da donose prave odluke, rješavaju probleme, da se prilagođavaju raznim kulturama i da demonstriraju osjećaj za pravdu", rekla je Kovačević.

Šef TACSO kancelarije u Crnoj Gori, Goran Đurović, rekao je da zakonska i institucionana rješenja za razvoj volonterizma u pojedinim zemljama regiona, pa i u Crrnoj Gori, još nijesu dovoljno podsticajna.

"Pristup razvoju volonterizma iz perspektive radno-pravnih odnosa, jedan je od ključnih problema", smatra Đurović. On je pojasnio da se zakonskim rješenjima u toj oblasti dominantno regulišu način i uslovi obavljanja volonterskog kao besplatnog oblika rada, umjesto da se uredi volontiranje kao način participacije građana i podrške građanina i civilnog sektora razvoju zajednice.

"Zakonska rješenja su više usmjerena na zabrane i birokratizaciju načina učešća građanina u volontiranju", rekao je Đurović. Kako je naveo, umjesto napora da se tvrdo regulišu svi oblici volontiranja i insistiranju na kažnjavanju prekršioca, bolje je da se zakonskim rješenjima pristupi sa namjerom afirmisanja volontiranja.

 "Ponekad smo suočeni sa paradoksima da zakon, na primjer, zabranjuje zaposlenima da se i maloljetnicima ispod 15 godina da volontiraju, čak i u slučajevima da volontersku akciju organiizuje škola ili je u funkciji obrazovanja djece, dok s druge strane država, odnosno obrazovne ustanove, imaju razvijene fakultativne i obavezne izborne sdržaje pod nazivom Volonterski i humanitarni rad, koji predviđaju praktično volontiranje", rekao je Đurović. Prema njegovim riječima, postavlja se ključno pitanje pred donosioce odluka – da li se želi razvijati kultura davanja, odnosno angažovanja svih društvenih potencijala za dobrobit zajednice i njen razvoj, ili samo sprječavati moguće zloupotrebe.

"Ukoliko se zakonom stvaraju dodatna finansijska opterećenja, i NVO stavljaju u još nepovoljniju ulogu (obavzno zdravstven osiguranje, boravišne dozvole stranim volonterima), onda se više može govoriti o barijerama, nego o podsticajima", zaključio je Đurović.

Izvor: Vebsajt RTCG, 16.12.2015.