Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA, ZAKON O BEZBJEDNOSTI HRANE I NAPLATA POTRAŽIVANJA OTEŽAVAJU POSLOVANJE PRIVREDNIKA


Ključni problemi u poslovanju crnogorskih trgovačkih preduzeća su otežana naplata potraživanja, neažurnost i formalizam inspekcijskih kontrola prilikom uvoza robe, kao i visoki troškovi zbog brojnih parafiskaliteta koji utiču na konkurentnost, ocijenili su u Privrednoj komori (PKCG).

Sekretar Odbora Udruženja trgovine PKCG, Nina Drakić, kazala je da su to ključni problemi i u poslovanju preduzeća iz svih sektora, ne samo trgovačkog.

“Pored toga, na poslovanje negativan uticaj ima i nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora, nedostatak povoljnih finansijskih sredstava i odgovarajućeg kadra, odnosno neadekvatno edukovana radna snaga, kao i neadekvatno radno zakonodavstvo”, rekla je Drakić agenciji Mina-biznis.

Ona je podsjetila da je promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio oko 1,18 milijardi EUR. Najveće učešće u ukupnom prometu imale su robne grupe iz oblasti prehrane 37,5 odsto, zatim odjeća i obuća deset odsto, alkoholna pića duvan i cigarete 7,4 odsto i proizvodi za održavanje i popravku domaćinstva 6,3 odsto.

U sektoru trgovine na malo u prošloj godini bila je oko 4,1 hiljada prodavnica.

“Najnoviji podaci za šest mjeseci ove godine o prometu u trgovini na malo pokazuju da je ostvaren rast od 2,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period”, navela je Drakić.

Prema njenim riječima, kada je u pitanju zakononodavni okvir koji otežava poslovanje subjekata u sektoru trgovini, važno je pomenuti Zakon o zaštiti potrošača.

“Ovaj Zakon sadrži pravila koja ograničavaju sprovođenje marketinških akcija i reklamiranje proizvoda, nejasno definisane norme koje stvaraju nedoumice u primjeni. Zato, sam tekst Zakona treba znatno pojednostaviti i otkloniti određene oblasti koje su prenormirane”, poručila je Drakić.

Takođe, kako je navela, Zakon o bezbjednosti hrane ne prate brojna podzakonska akta, koja je trebalo da budu usvojena, što ga čini gotovo neprimjenljivim u praksi, posebno zbog brojnih blanketnih normi.

“Problem implementacije znatno usložnjava i činjenica da trgovci nemaju jasan normativni okvir sa kojim treba da usaglase poslovanje. Prilikom obraćanja nadležnim inspekcijama za davanje instrukcija u pogledu primjene određenih normi dobijaju se nedovoljno jasni odgovori bez uputstva za implementaciju konkretne norme”, objasnila je Drakić.

Ona je ukazala na pritužbe privrednika da su inspekcijske kontrole shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru usmjerene na sprovođenje kaznene politike, što je opterećujuće posebno imajući u vidu praksu inspekcijske kontrole i sam smisao inspekcijskog nadzora.

“Inspekcijski nadzor treba da bude usmjeren na implementaciju određenih zakona koji regulišu poslovanje na način što će se veća pažnja usmjeriti na edukacije, mjere ukazivanja najoptimalnijeg načina usklađivanja poslovanja sa regulativom i prevenciju društveno opasnih prekršaja”, rekla je Drakić.

Izvor: RTCG, 16.08.2015.