Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Prihvaćena inicijativa o brisanju odredbe da zaposleni prije bolovanja mora raditi dva mjeseca neprekidno ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih godinu kod istog poslodavca, jer se na taj način krše prava trudnica

17.05.2019.


Ministarstvo zdravlja prihvatilo je inicijativu Udruženja Roditelji da se iz Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju izbriše odredba da zaposleni prije bolovanja mora raditi dva mjeseca neprekidno ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih godinu kod istog poslodavca, jer se na taj način krše prava trudnica.

U Udruženju Roditelji smatraju da sporna odredba ne treba da se odnosi na trudne žene. Istakli su i da Zakon o radu ("Sl. list CG", br. 49/2008, 26/2009 - ispr., 88/2009 - dr. zakon, 26/2010 - dr. zakon, 59/2011, 66/2012, 31/2014, 53/2014 - dr. zakon i 4/2018 - odluka US) nedovoljno štiti trudnice koje su u radnom odnosu, pa, za razliku od žena koje su na porodiljskom odsustvu, nemaju zaštitu od otkaza i neprodužavanja ugovora na određeno vrijeme do okončanja bolovanja.

Trudnice, smatraju u Udruženju, ne treba stavljati u nepovoljniji položaj, već u odnosu na njih treba da postoji pozitivna diskriminacija.

Međutim, Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) tražio je od Ministarstva zdravlja da se uredi pitanje bolovanja. Oni su tvrdili da postoje zloupotrebe fiktivnih privatnih firmi koje prijavljuju Poreskoj upravi zaposlene žene samo da bi zbog održavanja trudnoće, kasnije porodiljskog i roditeljskog odsustva, primale zaradu o trošku države.

Iz FZO su objasnili da naknadu zarade za vrijeme bolovanja zbog održavanja trudnoće refundiraju poslodavcu od prvog dana odobravanja privremene spriječenosti za rad.

"U praksi ima primjera da se osnuje privatna firma sa jednim zaposlenim koji odmah nakon zaposlenja počinje da koristi bolovanje. Postavlja se pitanje kako firma isplaćuje naknadu zarade a nema drugih zaposlenih i stoji pretpostavka da se ne obavlja nijedna djelatnost jer nema ko da radi", ukazali su iz FZO.

Ministarstvo zdravlja ranije je prihvatilo, pa uvrstilo u Nacrt zakona i predlog FZO da se prije bolovanja mora raditi dva mjeseca neprekidno ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjoj godini - i to kod istog poslodavca.

I Unija poslodavaca oštro se protivi takvoj odredbi i smatraju da je ishitrena i neodrživa, te da nije u skladu sa Ustavom to što se pravo na bolovanje uslovljava radom kod istog poslodavca. Ministarstvo zdravlja je tokom javne rasprave prihvatilo ovaj predlog Unije poslodavaca.

Tokom prošle godine odobreno je 17.563 slučaja bolovanja, a izgubljeno je preko milion radnih dana.

Prema podacima FZO, 2018. godine je otvoreno 2.561 trudničko bolovanje, što je za 182 slučaja više u odnosu na godinu ranije. Za refundaciju bolovanja iz budžeta je izdvojeno skoro šest miliona eura.

Građani Crne Gore na bolovanjima dužim od godinu su najčešće zbog tumora, zatim duševnih poremećaja, pa povreda.

Broj slučajeva bolovanja u odnosu na 2017. godine povećan je za blizu 12 odsto, a broj izgubljenih dana za 10,43 odsto.

"Poseban značaj i ulogu u jačanju kontrole ispravnog propisivanja /predlaganja bolovanja, treba da imaju direktori zdravstvenih ustanova, prvenstveno domova zdravlja sa izabranim doktorima, ljekari specijalisti i subspecijalisti sa sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite (u bolnicama i Kliničkom centru), kao i predsjednici i članovi vijeća ljekarskih komisija Fonda".

1.000 eura biće najniža kazna, a 20.000 eura najveća, za zdravstvene ustanove, odgovorna lica, izabrane ljekare i članove ljekarskih komisija, ukoliko se dokaže zloupotreba bolovanja.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Ana Komatina, 11.05.2019.


Naslov. Redakcija