Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: 2018. godine najviše žalbi zbog povrede prava na pravično suđenje

17.01.2019.


Pred Evropskim sudom za ljudska prava 2018. godine je riješeno 23 predmeta koji se odnose na Crnu Goru, od čega je u dvije predstavke utvrđeno da država nije povrijedila prava podnosilaca žalbi, dok je u 11 predmeta ustanovljeno da je povrijeđeno barem jedno konvencijsko pravo, saopštila je zastupnica Crne Gore pred Sudom u Strazburu Valentina Pavličić.

Precizirajući na šta se odnose ostalih 10 predmeta prošle godine, Pavličić je navela da je u sedam predmeta, nakon odgovora i izjašnjenja Vlade, odlučeno da se predstavke proglase kao neprihvatljive po svim osnovama, dok je u tri predmeta donešen isti broj odluka na osnovu postignutog prijateljskog poravnanja.

"Ovih sedam predmeta u kojima je odlučeno da se predstavke proglase neprihvatljivim po svim osnovama znače da smo uspjeli da opovrgnemo navode podnosioca predstavki i to potkrijepimo materijalnim dokazima koji su u skladu sa standardima Suda" – istakla je zastupnica Pavličić.

Od osnivanja Kancelarije zastupnika do danas, kako je precizirala, u odnosu na našu državu riješeno je – 117 predmeta.

Odgovarajući na pitanje koliko je tokom prošle godine bilo predmeta pred Sudom u Strazburu, ona je navela da je komunicirano devet predmeta.

"Radi se o predstavkama koje su ispunile uslove prihvatljivosti i koje su komunicirane našoj kancelariji, pa one nijesu pokazatelj o ukupnom broju predstavki koje su naši građani podnijeli. Sa zvaničnim podatkom o ukupnom broju predstavki bićemo upoznati početkom godine na predstavljanju godišnjeg izvještaja Evropskog suda za ljudska prava" – objasnila je Pavličić.

Osvrćući se na komunicirane predmete, najveći broj se odnosio, prema njenim riječima, na povredu člana 6 Konvencije o ljudskim pravima, odnosno povredu prava na pravično suđenje.

"Na povredu prava na život (član 2) odnosio se jedan predmet, a na zabranu mučenja (član 3) dva predmeta. O pravu na slobodu i sigurnost (član 5) radilo se u dva predmeta, a jednak broj predmeta odnosio se i na povredu prava na poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8). U jednom predmetu podnosioci su se žalili na povredu člana 13 i člana 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju" – navela je Pavličić.

Osvrćući se na predstavke koje se proglašavaju neprihvatljivim objasnila je da to znači da ovi predmeti nijesu ispunili uslove predviđene Konvencijom – (1) predmeti se mogu iznijeti pred Sud tek pošto su iscrpljeni svi domaći, djelotvorni pravni ljekovi, (2) navodi se moraju odnositi barem na jedno konvencijsko pravo, a (3) predstavka mora biti podnijeta u roku od šest mjeseci od kada je donijeta posljednja sudska odluka u tom predmetu, obično nakon presude najvišeg suda u državi.

"Najveći broj predstavki u prvoj fazi bude odbačen po osnovu neprihvatljivosti – čak 90 odsto. Kriterijumi Suda su po tom osnovu veoma strogi i na taj način se obavlja filtracija. Odluka o neprihvatljivosti je konačna i protiv nje nije dozvoljena žalba" – istakla je Pavličić.

Odgovarajući na pitanje koliko je do sada Crna Gora platila strankama koje su vodile spor protiv države pred Evropskim sudom za ljudska prava, Pavličić je precizirala da je od donošenja prve presude protiv države 2009. godine do danas isplaćeno – 1.158.763,33 eura.

"Toliko je država isplatila podnosiocima predstavki po osnovu presuda, jednostranih deklaracija i sklopljenih prijateljskih poravnanja. Ova suma obuhvata i iznose koji su dodijeljeni nacionalnim presudama, a nijesu bili isplaćeni do donošenja presude iz Strazbura" – naglasila je Pavličić.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 14.01.2019.


Naslov: Redakcija