Predlogom zakona o izmjeni Zakona o porezu na nepokretnosti, koji je u skupštinskoj proceduri, korisnici nepokretnosti u državnoj svojini trebalo bi da budu oslobođeni te poreske obaveze.
"S obzirom na to da korisnici nepokretnosti po osnovu dugoročnog zakupa imaju obavezu plaćanja zakupnine, ne postoji opravdanje i za uvođenje poreske obaveze po tom osnovu", navodi se u obrazloženju.
Važeće zakonsko rješenje predstavlja značajno finansijsko opterećenje i biznis barijeru za investitora, s obzirom na to da se kroz taj vid oporezivanja neopravdano povećavaju poslovni rashodi, prije svega jer sam zakupac nije vlasnik zemljišta i po tom osnovu nije cjelishodno da bude oporezovan.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti ("Sl. list CG", br. 9/2015), koje se primjenjuju od 1. januara 2016. godine, proširena je lista poreskih obveznika. Tako se, između ostalog, poreskim obveznikom smatra i korisnik nepokretnosti u državnoj svojini koji je u katastru nepokretnosti upisan kao nosilac prava korišćenja nepokretnosti po osnovu dugoročnog zakupa.
Predloženim zakonskim rješenjem nije potrebno realizovati usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Takođe, za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbjeđivati dodatna sredstva iz budžeta.
Zakonom o porezu na nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 65/2001 i 69/2003 - dr. zakon i "Sl. list CG", br. 75/2010 i 9/2015) čija su osnovna rješenja u primjeni od 1. januara 2003. godine, uređeni su osnovni elementi poreza na nepokretnosti. Prihodi po ovom osnovu u cjelosti pripadaju lokalnoj samoupravi, koja taj porez uvodi svojim aktom, propisuje stopu u granicama utvrđenim zakonom i stara se o njenoj naplati i kontroli naplate, čime je obezbijeđen visok stepen fiskalne decentralizacije.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 14.06.2017.
Naslov: Redakcija