Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O BEZBJEDNOSTI HRANE: Zakonom su predviđene kazne od 500 eura za pravno i 30 eura za odgovorno lice. Kada se kazna plati u roku od osam dana prekršilac dobija popust, tako da plaća trećinu izrečene kazne, koja za pravno lice iznosi 333, a za odgovorno 20 eura

16.03.2017.


Novim Zakonom o bezbjednosti hrane ("Sl. list CG", br. 57/2015 - dalje: Zakon) desetostruko i više su smanjene kazne za prekršaje, što je omogućilo da ponovo na tržištu imamo nekvalitetno meso, upozorila je glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković.

"Prema starom Zakonu o bezbjednosti hrane ("Sl. list CG", br. 14/2007 i 40/2011 - dr. zakon) te kazne za pravno lice bile su 5.000, a za odgovorno 500 eura. Novim Zakonom su predviđene kazne od 500 eura za pravno i 30 eura za odgovorno lice. Kada se kazna plati u roku od osam dana prekršilac dobija popust, tako da plaća trećinu izrečene kazne, koja za pravno lice iznosi 333, a za odgovorno 20 eura. Uobičajeno je da nam subjekti prilikom kontrole kažu da ih slobodno kaznimo, nema problema za kaznu, oni će to platiti", ukazala je Draškovićeva.

Naglašava da se proizvođači i prodavci mesa manje boje sudova od inspekcije, jer to, kako navodi, pokazuje iskustvo njihovog oslobađanja, odnosno čekanja da predmet zastari, u slučaju sa nalazom vinobrana u prerađevinama od mesa.

Draškovićeva upozorava da su zbog upotrebe vinobrana u mesnim proizvodima imali dvadesetak oslobađajućih presuda, a da sudovi nijesu predali predmete osnovnom sudu za pokretanje krivičnog postupka, jer je dodavanje nedozvoljenih aditiva krivično djelo.

"U novom Zakonu nije predviđen prekršaj za to, (u prethodnom zakonu jeste), već je sada samo krivično djelo, a to teško da će kod nas dati rezultate. Ovo napominjem iz razloga što je smanjenje kazni omogućilo da ponovo u prometu nalazimo zamrznuto meso koje se odmrzava, a nijesam sigurna ni za aditive s obzirom na to da Veterinarska inspekcija, zbog pojave dvije opasne zarazne bolesti životinja od jula prošle godine, nije bila dovoljno uključena ni u zajedničke kontrole u toku turističke sezone, niti je kasnije bilo dovoljno inspektora za unutrašnju kontrolu hrane životinjskog porijekla, jer su svi, osim graničnih inspektora, do sredine novembra 2016. bili angažovani na preduzimanju upravnih mjera i radnji u vezi ovih zaraza", ukazala je ona.

Draškovićeva je dodala da onda kada izostane kontrola, a kazne se smanje desetostruko može se očekivati da su prisutni mnogobrojni rizici koje su, u jednom periodu, uspjeli da eliminišu zahvaljujući i visokim kaznama.

Glavna veterinarska inspektorka je navela da godišnji izvještaj o radu veterinarske inspekcije nije finalizovan na vrijeme.

"Način dostave izvještaja o radu veterinarskih inspektora je ovakav iz razloga što postupci koji su pokrenuti protiv inspektora koji neprofesionalno rade svoj posao (neznanje, nezakonit rad, neadekvatna primjena propisa, nedostavljanje izvještaja, mjesečnih, godišnjih i dr.) nijesu sprovedeni u skladu sa propisima, inspektori se štite i takav odnos je dao ovakve rezultate. U radu Veterinarske inspekcije, bez obzira na nedovoljan broj inspektora, ima puno propusta koji se i pored pokrenutih postupaka ne sankcionišu. Takođe, nijesu uvaženi predlozi za nagrade inspektorima koji profesionalno obavljaju svoj posao, kao i kazne za one koji ne rade u skladu sa propisima i ne izvršavaju svoje radne obaveze", ukazala je Draškovićeva.

Draškovićeva je navela da je Veterinarska inspekcija tokom prošle godine obavila 17.308 inspekcijskih kontrola unutrašnjih 5.280 i spoljnotrovinskih 12.026 (kontrola kod uvoza 8.399, kod tranzita na ulaznom graničnom prelazu 2.828, a kod izvoza 798 kontrola).

"U unutrašnjem prometu uzeta su 1.074 uzorka, uglavnom po nalogu glavnog veterinarskog inspektora. Za analizu rizika mora se uzeti u obzir da li se radi o proizvodnji, skladištenju i prometu na veliko, prometu na malo hrane i hrane za životinje, zatim o proizvodnim kapacitetima, asortimanu proizvoda, infrastrukturnim i strukturnim uslovima, uposlenom stručnom kadru, porijeklu sirovina, načinu održavanja i sprovođenja sistema samokontrole ako je uspostavljen na valjanim osnovama i sveobuhvatan. Taj sistem mora da sadrži i korektivne mjere koje sprovodi sam subjekat u poslovanju hranom. Ovo jasno znači da je u skladu sa EU standardima sva odgovornost za poslovanje na subjektu u poslovanju hranom. O svemu tome subjekat mora da vodi redovnu evidenciju i posjeduje dovoljno validnih dokaza da su proizvodi koje stavlja u promet bezbjedni i odgovarajućeg kvaliteta. Ako nema dokaza o bezbjednosti sirovina ili proizvoda koji se stavljaju u promet treba zabraniti obavljanje djelatnosti subjektu u poslovanju hranom i hranom za životinje jer postoji vrlo visok rizik da je ono što stavlja u promet rizično za zdravlje ljudi i životinja", pojasnila je glavna veterinarska inspektorka.

Dodaje da je u spoljnotrgovinskom prometu pregledano najmanje 8.399 pošiljki (godišnji izvještaj još nije gotov) a uzeto je najmanje 2.537 uzoraka. Napomenula je da za 10 graničnih prelaza, kao i za kontrole u svim crnogorskim opštinama, treba da kontrolišu preko 180 odobrenih objekata proizvodnih i skladišnih.

Mirjana Drašković je ukazala da u Veterinarskoj inspekciji radi samo 19 veterinarskih inspektora "zbog čega svi rade sve".

"U ovakvim uslovima svi veterinarski inspektori bi morali biti eksperti što podrazumijeva ne samo dobro poznavanje propisa, već i njihovo pravilno tumačenje i primjenu, kao i niz dodatnih vještina i sposobnosti da bi ovako mali broj ljudi efinasno i kvalitetno radio svoj posao. To svakako nije slučaj", dodaje ona.


IZVOR: Vebsajt CdM, 15.03.2017.


Naslov: Redakcija