NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM IZVRŠITELJIMA
Član 1
U Zakonu o javnimizvršiteljima ("Službeni list CG", broj 61/11),član 4 mijenja se iglasi:
"Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Javni izvršitelji su dužni da u aktima koje donose koriste riječi u rodu kojem pripada lice na koje se ti akti odnose."
Član 2
Poslije člana 4 dodaje se novi član koji glasi:
"Zabrana diskriminacije
Član 4a
Javni izvritelj ne smije u obavljanju poslova vršiti diskriminaciju po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog i etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja, invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava.
Član 3
U članu 5 stav 3 mijenja se i glasi:
"Na osnovu izvršne isprave privrednog suda izvršenje određuje i sprovodi javni izvršitelj na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno sjedište izvršnog dužnika."
Član 4
Poslije člana 5 dodaje se novi član koji glasi:
"Ravnomjerna zastupljenost
Član 5a
Za određivanje i sprovođenje izvršenja u predmetima u kojima je izvršni povjerilac državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala mora se voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti javnih izvršitelja.
Ravnomjernu zastupljenost javnih izvršitelja obezbjeđuje Komora tako što izvršni povjerioci iz stava 1 ovog člana podnose zahtjev Komori za određivanje javnog izvršitelja koji će biti nadležan za odlučivanje u postupku izvršenja i sprovođenje izvršenja po predlogu za izvršenje tog izvršnog povjerioca.
Zahtjevi iz stava 2 ovog člana se podnose elektronskim putem na zvaničnoj e-mail adresi Komore i Komora je dužna da vodi evidenciju podnijetih zahtjeva.
Komora ravnomjernu zastupljenost obezbjeđuje na način što prispjele zahtjeve iz stava 2 ovog člana raspoređuje po abecednom redu ličnog imena javnim izvršiteljima sa istog službenog područja.
Komora je dužna da dnevni raspored javnih izvršitelja u skladu sa stavom 4 ovog člana dostavi prvog narednog radnog dana svim javnim izvršiteljima sa službenog područja koji su nadležni da postupaju na tom području."
Član 5
U članu 10 stav 1 tačka 3 riječi: "diplomirani pravnik" zamjenjuju se riječima: "završilo pravni fakultet, VII 1 nivo kvalifikacije".
Tačka 5 mijenja se i glasi:
"koje je položilo pravosudni ispit i ispit za javnog izvršitelja;"
Poslije tačke 6 dodaje se nova tačka koja glasi:
"6a) koje nije razriješeno kao javni izvršitelj, notar, sudija ili državni tužilac;".
Poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
"Izuzetno od stava 1 tačka 1 ovog člana za javnog izvršitelja može biti imenovano lice koje je državljanin države članice Evropske unije."
Član 6
Poslije člana 14 dodaje se novi član koji glasi:
"Zajednička kancelarija
Član 14a
Dva ili više javnih izvršitelja sa istog službenog područja mogu obavljati djelatnost u zajedničkoj kancelariji, uz odobrenje ministra, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.
Bliži uslovi za obavljanje izvršiteljske djelatnosti u zajedničkoj kancelariji u smislu stava 1 ovog člana, propisuju se Pravilnikom."
Član 7
Naziv člana 19 mijenja se i glasi:
"Poništenje odluke o imenovanju".
Član 8
Član 25 mijenja se i glasi:
"Pripravnik kod javnog izvršitelja može biti lice koje je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Pripravniku počinje da teče pripravnički staž od dana njegovog upisa u imenik pripravnika koji vodi Komora i traje četiri godine."
Član 9
U članu 34 stav 1 tačka 3 mijenja se i glasi:
"ako je učinio najtežu disciplinsku povredu iz člana 54 stav 5 ovog zakona;"
U tački 5 riječi: "zbog bolesti" brišu se.
Član 10
U članu 45 stav 3 riječi: "i priznanicu" brišu se.
Član 11
Član 54 mijenja se i glasi:
"Javni izvršitelj disciplinski odgovara za disciplinske povrede koje u obavljanju izvršiteljske djelatnosti učini svojom krivicom (u daljem tekstu: disciplinske povrede), propisane ovim zakonom.
Disciplinske povrede javnog izvršitelja mogu biti lakše, teže i najteže.
Lakše disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:
1) ne postupa u skladu sa propisom iz člana 9 ovog zakona;
2) tri puta uzastopno neopravdano izostane sa sjednice organa Komore čiji je član;
3) nedolično se ponaša prema drugim javnim izvršiteljima, zaposlenima kod javnog izvršitelja i zaposlenima u organima Komore;
4) nedolično se ponaša na javnom mjestu ili u javnim aktivnostima (javni nastupi i dr.) ili nanosi štetu ugledu Komore i profesije javnog izvršitelja;
5) nedolično se ponaša prema strankama, drugim licima i organima koji vrše nadzor nad radom javnih izvršitelja.
Teže disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:
1) preduzme radnju u predmetu u kojem bi morao biti izuzet;
2) se reklamira putem sredstava javnog informisanja, bilborda i dr;
3) zloupotrebljava, odnosno prekorači ovlašćenja utvrđena ovim zakonom;
4) ne postupa u skladu sa odlukama nadležnih organa;
5) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa ovim zakonom;
6) iznosi povjerljive informacije iz izvršnog predmeta do kojih je došao u vršenju izvršiteljske djelatnosti;
7) postupa suprotno članu 5a ovog zakona;
8) tokom javne prodaje ili drugog postupka koji sprovodi kao javni izvršitelj kupi za sebe ili svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi potraživanja ili druga prava;
9) dolazi na posao u napitom stanju, opija se tokom rada ili koristi opojne droge;
10) ponavlja lakše disciplinske povrede;
11) neuredno vodi finansijske knjige, upisnike i druge evidencije tako što u njima netačno prikazuje ili propušta da prikaže podatke koje po zakonu ili drugim propisima mora prikazati;
13) neopravdano odbije da uzme predmet u rad;
14) ne obavlja poslove vršioca dužnosti javnog izvšitelja do imenovanja drugog javnog izvršitelja;
15) ne plaća članarinu Komori u skladu sa aktom Komore;
16) bez opravdanog razloga ne učestvuje u obaveznom stručnom usavršavanju organizovanom od strane Komore i Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu;
17) ne dostavlja ili dostavlja neuredne izvještaje o radu na zahtjev nadležnih organa.
Najteže disciplinske povrede su ako javni izvršitelj:
1) suprotno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad javnih izvršitelja obračunava ili traži veću ili manju nagradu;
2) obavlja izvršiteljsku djelatnost dok traje zabrana obavljanja;
3) nestručno i nesavjesno vrši izvršiteljsku djelatnost;
4) zastupa stranku ili profesionalno vrši drugu djelatnost koja je nespojiva sa vršenjem poslova javnog izvršitelja;
5) poslove javnog izvršiteljavrši za vrijeme za koje je rješenjem privremeno udaljen u skladu sa članom 62 ovog zakona;
6) nezakonito raspolaže sredstvima sa računa iz člana 41 stav 1 al. 1 i 2 ovog zakona.
Odgovornost za krivično djelo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost javnog izvršitelja."
Član 12
Član 55 mijenja se i glasi:
"Disciplinske mjere za lakše disciplinske povrede su:
1) opomena;
2) novčana kazna koja se izriče za jedan mjesec, u iznosu od jedne prosječne mjesečne zarade sudije osnovnog suda isplaćene u mjesecu u kojem je mjera izrečena.
Disciplinske mjere za teže disciplinske povrede su:
1) novčana kazna u iznosu do 12 prosječnih mjesečnih zarada sudijeosnovnog suda, isplaćenih u mjesecu u kojem je mjera izrečena;
2) privremena zabrana vršenja izvršiteljske djelatnosti u trajanju do jedne godine;
Disciplinska mjera za najteže disciplinske povrede je razrješenje.
Ako je izvršenjem disciplinske povrede javni izvršitelj stekao imovinsku korist, javnom izvršitelju se može izreći novčana kazna u dvostrukom iznosu stečene koristi."
Član 13
Član 57 mijenja se i glasi:
"Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog izvršitelja za lakše i teže disciplinske povrede vodi i odluku donosi prvostepena disciplinska komisija.
Prvostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar, i to dva člana iz reda sudija osnovnog i višeg suda koje predlaže Sudski savjet i jednog člana iz reda javnih izvršitelja koga predlaže Komora. Predsjednik prvostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda sudija.
Predsjednik i članovi prvostepene disciplinske komisije imaju zamjenike koji se imenuju u skladu sa stavom 2 ovog člana.
Drugostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar i to dva člana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore koje predlaže Sudski savjet i jednog člana iz reda javnih izvršitelja koga predlaže Komora. Predsjednik drugostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda sudija.
Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja za najteže disciplinske povrede vodi disciplinska komisija iz stava4 ovog člana i utvrđuje predlog za razrješenje javnog izvršitelja koji dostavlja ministru.
U slučaju pokretanja disciplinskog postupka za najteže disciplinske povrede, odluku o odbacivanju odnosno odbijanju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno odluku o obustavi tog postupka donosi disciplinska komisija iz stava 5 ovog člana."
Član 14
Poslije člana 57 dodaju se dvanova člana koji glase:
"Izuzeće člana disciplinske komisije
Član 57a
U slučaju da se disciplinski postupak vodi protiv javnog izvršitelja koji je član disciplinske komisije, kao član disciplinske komisije učestvovaće njegov zamjenik.
Mandat disciplinske komisije
Član 57b
Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije i njihovi zamjenici, imenuju se na period od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.
Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije imaju pravo na naknadu za rad iz sredstava Komore u visini koju odredi ministar na predlog Komore."
Član 15
Član 61mijenja se i glasi:
"Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije može se izjaviti prigovor drugostepenoj disciplinskoj komisiji, u roku od osam dana od dana prijema odluke, preko prvostepene disciplinske komisije.
O prigovoru iz stava 1 ovog člana, drugostepena disciplinska komisija odlučuje u roku od 30 dana.
Protiv odluke drugostepene disciplinske komisije može se pokrenuti upravni spor."
Član 16
Član 63 mijenja se i glasi:
"Pokretanje disciplinskog postupka za lakšu disciplinsku povredu zastarijeva u roku od jedne godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.
Pokretanje disciplinskog postupka za težu i najtežu disciplinsku povredu zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.
Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva kad protekne dva puta onoliko vremena koliko je zakonom propisano za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka.
Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka odbaciće se.
Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.
Ako disciplinska povreda povlači krivičnu odgovornost, disciplinski postupak se može pokrenuti sve do isteka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja."
Član 17
Član 64 mijenja se i glasi:
"Evidencija disciplinskih mjera
Član 64
Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik javnih izvršitelja.
Disciplinske mjere za lakše disciplinske povrede će se brisati iz imenika javnih izvršitelja po isteku jedne godine, a disciplinske mjere za teže disciplinske povrede po isteku pet godina od dana konačnosti, odnosno pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.
Ako je konačnom, odnosno pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena disciplinska mjera privremena zabrana vršenja djelatnosti javnog izvršitelja u trajanju do jedne godine ili je donijeta odluka o razrješenju javnog izvršitelja, Komora će te odluke objaviti u "Službenom listu Crne Gore".
O izrečenim disciplinskim mjerama Komora obavještava Ministarstvo."
Član 18
Poslije člana 64 dodaju se trinova člana koja glase:
"Izvršenje disciplinskih mjera
Član 64a
Disciplinske mjere izrečene u disciplinskom postupku izvršava Komora.
Konačne disciplinske odluke o izrečenoj novčanoj kazni i o troškovima disciplinskog postupka imaju snagu izvršnih isprava.
Sredstva prikupljena izvršenjem novčanih kazni i troškova disciplinskog postupka prihod su Komore."
Disciplinska odgovornost zamjenika javnog izvršitelja
Član 64b
Odredbe o disciplinskoj odgovornosti javnih izvršitelja primjenjuju se i na zamjenika javnog izvršitelja.
Shodna primjena
64c
Na pitanja vođenja disciplinskog postupka i donošenja odluka, koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku."
Član 19
Član 65 mijenja se i glasi:
"Ispit za javnog izvršitelja može da polaže lice koje je položilo pravosudni ispit."
Član 20
Poslije člana 78 dodaju se dva nova člana koja glase:
"Član 78a
Državljanin države članice Evropske unije može se imenovati za javnog izvršitelja u skladu sa ovim zakonom od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Član 78b
Javni izvršitelj imenovan u skladu sa Zakonom o javnim izvršiteljima ("Službeni list CG, broj 61/11"), koji na dan stupanja na snagu ovog zakona ne ispunjavaju uslove za imenovanje iz člana 10 ovog zakona, dužanje položiti pravosudni ispit, odnosno ispit za javnog izvršitelja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Javnom izvršitelju koji ne ispuni uslove iz stava 1 ovog člana odlukom ministra pravde prestaje izvršiteljska djelatnost."
Član 21
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
IZ OBRAZLOŽENJA
II RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Institut javnih izvršititelja uveden je u crnogorski pravni sistem donošenjem Zakona o javnim izvršiteljima, 16. decembra 2013. godine, sa ciljem da se riješi značajan problem postojanja velikog broja neizvršenih sudskih presuda kao i dugog trajanja postupka izvršenja.
Shodno ovom zakonu i odgovarajućim podzakonskim aktima, Ministarstvo pravde je u toku 2014. i 2015. godine imenovalo ukupno 29 javnih izvršitelja. Komora javnih izvršitelja formirana je 29. januara 2014. godine.
Strategijom reforme pravosuđa 2014-2018 kao strateškim dokumentom za oblast pravosuđa, kojim se određuju dalji pravci i ciljevi koji se žele postići reformom pravosudnog sistema, kao jedan od strateških ciljeva predviđen je razvoj pravosudnih institucija i drugih institucija u funkciji pravosuđa, pa time i javnih izvršitelja.
Strateškim smjernicama jasno je definisan način ostvarivanja ovih ciljeva kroz kontinuirano praćenje efikasnosti novog sistema izvršenja i rada javnih izvršitelja, kao i imenovanje javnih izvršitelja radi ubrzanja postupka, jačanja pravne discipline i smanjenja broja izvršnih predmeta.
Dosadašnja primjena Zakona o javnim izvršiteljima ukazala je na određene nedostatke i probleme vezane za rad javnih izvršitelja, koji se prije svega odnose na nedovoljno precizirane uslove za imenovanje izvršitelja, norme o disciplinskoj odgovornosti i razrešenju izvršitelja, kao i načinu raspodjele predmeta.
Stoga se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima, uvodi ravnomjerna raspodjela predmeta za predmete u kojima se kao izvršni povjerilac pojavljuju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave, ustanove i drugi subjekti koji vrše javna ovlašćenja kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala. Pored toga, u cilju jačanja odgovornosti javnih izvršitelja, unaprijediće se odredbe zakona koje se odnose na disciplinske povrede i disciplinski postupak, kao i uslovi za imenovanje javnih izvršitelja.
Na ovaj način poboljšaće se postojeća zakonska rješenja, što će doprinijeti efikasnijem radu javnih izvršitelja, a time i pravnoj sigurnosti.
IV OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA
Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima, kroz dopunu člana 4 važećeg zakona i uvođenje novog člana 4a u zakon se uvode norme koje se odnose na upotrebu rodno osjetljivog jezika i zabranu diskriminacije. Naime, poštovanje principa jednakosti ljudi i zaštita od diskriminacije koju pruža i Evropska konvencija o ljudskim pravima, danas se shvata kao moralni imperativ organizovanog društva i od izuzetnog je značaja u crnogorskom zakonodavstvu. Uvođenje ovih članova, važno je i iz razloga usklađenosti sa Ustavom, koji garantuje jednaka prava svim građanima/kama, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo i zabranjuje svaku neposrednu ili posrednu diskriminaciju, po bilo kom osnovu.
Nadalje, u članu 5 mijenja se stav 3 na način da izvršenje na osnovu izvršne isprave privrednog suda određuje i sprovodi javni izvršitelj na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno sjedište izvršnog dužnika. Izmjena ovog stava posljedica je usaglašavanja ovog zakona sa izmjenama Zakona o sudovima kojim je ukinut Privredni sud u Bijelom Polju, na način da se sada zbog postojanja samo jednog Privrednog suda, nadležnost javnog izvršitelja u izvršenju na osnovu izvršne isprave ovog suda neće više određivati i sprovoditi po osnovu službenog sjedišta javnog izvršitelja sa područja privrednog suda koji je donio izvršnu ispravu, već na osnovu prebivališta, odnosno sjedišta izvršnog dužnika. Na ovaj način obezbijediće se efikasnost postupka i jednakost javnih izvršitelja u postupku sprovođenja izvršenja na osnovu izvršne isprave privrednog suda.
Članom 4 Nacrta zakona predloženo je uvođenje novog člana kojim će se obezbijediti ravnomjerna zastupljenost javnih izvršitelja za određivanje i sprovođenje izvršenja u predmetima u kojima su izvršni povjerioci državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala. Ravnomjernu zastupljenost javnih izvršitelja u ovim predmetima obezbjeđuje Komora javnih izvršitelja, kojoj navedeni izvršni povjerioci elektronskim putem podnose zahtjev za određivanje javnog izvršitelja koji će biti nadležan za odlučivanje u postupku izvršenja i sprovođenje izvršenja, na način što prispjele zahtjeve raspoređuje po abecednom redu ličnog imena javnim izvršiteljima sa istog službenog područja. Komora je dužna da dnevni raspored javnih izvršitelja dostavi prvog narednog radnog dana svim javnim izvršiteljima sa službenog područja koji su nadležni da postupaju na tom području. Naime, kako javni izvršitelji obavljaju izvršiteljsku djelatnost kao javnu službu i kako ih imenuje država, uz prethodno ispunjenje zakonom propisanih uslova za imenovanje, a s obzirom da svi javni izvršitelji posjeduju stručne, administrativne i tehničke uslove za obavljanje izvršiteljske djelatnosti, to je bilo opravdano obezbijediti i ravnomjernu raspodjelu predmeta u kojima se kao izvršni povjerilac pojavljuje neki od navedenih subjekata. Ovakvim pristupom garantuje se jednakost države prema javnim izvršteljima, jačanje pravne sigurnosti, ažurnost u postupanju i unaprjeđenje institucije javnih izvršitelja.
Članom 5 Nacrta zakona unaprijeđeni su uslovi za imenovanje javnog izvršitelja. Uslovi koji se odnose na školsku spremu usaglašeni su sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja. Od sada će za javnog izvršitelja moći da bude imenovano lice koje je položilo i pravosudni ispit i ispit za javnog izvršitelja, što do sada nije bio slučaj (potreban je bio samo jedan od ovih ispita). Novina je i da se kao uslov za imenovanje za izvršitelja traži da lice nije razriješeno kao javni izvršitelj, notar, sudija ili državni tužilac. Takođe, u cilju usklađivanja ovog zakona sa Direktivom Evropskog Parlamenta i Savjeta od 12. decembra 2006. godine o uslugama na unutrašnjem tržištu, postavljenje za javnog izvršitelja omogućeno i državljanima države članice Evropske unije.
Nacrtom zakona dodaje se novi član 14a koji dozvoljava mogućnost obavljanja izvršiteljske djelatnosti dva ili više javnih izvršitelja sa istog službenog područja u zajedničkoj kancelariji. Navedena dopuna se predlaže u cilju poboljšanja stručne, kadrovske i materijalno-tehničke osposobljenosti za obavljanje poslova javnih izvršitelja, a samim tim i efikasnijeg, ekonomičnijeg i kvalitetnijeg pružanja usluga, što je sve u interesu građana.
Članom 7 vrši se tehnička izmjena naziva člana 19.
Uslovi za pripravnike i trajanje pripravničkog staža iz člana 25 važećeg zakona usklađuju se sa iz propisima oblasti visokog obrazovanja i Zakonom o pripravnicima u sudstvu i Državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu.
Razlozi za razrješenje javnog izvršitelja iz člana 34 stav 1 tačka 3 dopunjuju se na način što će se ubuduće javni izvšitelj razriješiti ako je učinio najtežu disciplinsku povredu iz člana 54 stav 5 ovog zakona.
Članom 10 Nacrta zakona u članu 45 stav 3 briše se priznanica.
Možda i najznačajnije novine ovog Nacrta zakona odnose se na unapređenje postojećih i propisivanje novih odredbi zakona koje se odnose na disciplinske povrede i disciplinski postupak javnih izvršitelja. Članom 11 Nacrta zakona mijenja se član 54 zakona, na način što se važeće disciplinske povrede dopunjuju i stepenuju kao lakše, teže i najteže, dok se članom 12 vrši izmjena člana 55 zakona kroz propisivanje disciplinskih mjera za lakše, teže i najteže povrede izvršiteljske dužnosti. U tom smislu je kao najlakša disciplinska mjera za lakše povrede izvršiteljske dužnosti predložena opomena, dok je kao disciplinska mjera za najteže povrede izvršiteljske dužnosti predloženo razrješenje, na koji način će se spriječiti eventualne zloupotrebe javnih izvršitelja koje bi mogle dovesti do narušavanja pravne sigurnosti i vladavine prava.
Nadalje, izmjenama člana 57 predviđeno je da postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog izvršitelja za lakše i teže disciplinske povrede vodi i odluku donosi prvostepena disciplinska komisija koju čine tri člana koje imenuje ministar i to dva člana iz reda sudija osnovnog i višeg suda na predlog Sudskog savjeta i jedan član iz reda javnih izvršitelja na predlog Komore. Nadalje, izmjenama člana 61 predviđeno je da se protiv odluke prvostepene disciplinske komsije u roku od osam dana može izjaviti prigovor drugostepenoj disciplinskoj komisiji čija tri člana imenuje ministar i to dva člana iz reda sudija Vrhovnog suda na predlog Sudskog savjeta i jednog člana iz reda javhih izvršitelja na predlog Komore. Ovakvim predlogom je unaprijeđeno rješenje iz važećeg zakona kojim je propisano da postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog izvršitelja sprovodi Disciplinska komisija koja ima tri člana koje imenuje ministar, i to jednog člana iz reda javnih izvršitelja koga predlaže Komora i dva člana iz reda sudija koje predlaže Sudski savjet, na period od četiri godine. Naime, predloženim izmjenama predviđeno je formiranje prvostepene i drugostepene disciplinske komisije, koje će biti mješovitog sastava, na koji način će se postići odgovarajuća objektivnost i stručnost u njihovom radu. Predloženo je da postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja za najteže disciplinske povrede vodi drugostepena disciplinska komisija, koja utvrđuje predlog za razrješenje izvršitelja koji dostavlja ministru. Novim članovima 57a i 57b u zakon u uvedene odredbe u izuzeću članova disciplinskih komisija, kao i određen mandat članova ovih komisija.
Članom 16 Nacrta, predložena je izmjena člana 63 važećeg zakona i precizirani su rokovi za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka koji za lakše disciplinske povrede iznosi godinu dana od kad je disciplinska povreda učinjena, a za teže i najteže disciplinske povrede tri godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena, kao i zastarjelost vođenja disciplinskog postupka za koji je predviđeno da zastarijeva kad protekne dva puta onoliko vremena koliko je zakonom utvrđena zastarjelost pokretanja postupka. Predloženim rješenjem su produženi rokovi za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja, koji su po važećem zakonu znatno kraći. Zbog kratkih rokova u praksi je dolazilo do zastarjelosti pokretanja ili zastarjelosti vođenja disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti izvršitelja, iz kojih razloga su postupci obustavljani, a izvršitelji praktično amnestirani za učinjene povrede izvršiteljske dužnosti. Predloženim rješenjem će biti otklonjeni navedeni nedostaci i stvorena mogućnost da izvršitelji odgovaraju za učinjene disciplinske povrede pred nezavisnom i stručnom disciplinskom komisijom, a u slučaju da disciplinska povreda povlači krivičnu odgovornost, disciplinski postupak se može pokrenuti sve do isteka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja.
Članom 17 Nacrta mijenja se član 64 i propisuje vođenje evidencije disciplinskih mjera. Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik javnih izvršitelja, a predviđeni su i rokovi za njihovo brisanje u zavisnosti od vrste izrečene disciplinske mjere.
Članom 18 Nacrta poslije člana 64 važećeg zakona dodaju se nova tri člana, kojima je precizirano je da disciplinske mjere izvršava Komora; da konačne disciplinske odluke o izrečenoj novčanoj kazni i troškovima disciplinskog postupka imaju snagu izvršnih isprava, što znači da se ista može prinudno izvršiti u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju, te da su sredstva prikupljena izvršenjem novčanih kazni i troškova disciplinskog postupka prihod Komore. Predloženo je da se odredbe o disciplinskoj odgovornosti javnih izvršitelja primjenjuju se i na zamjenika javnog izvršitelja, a da se na pitanja vođenja disciplinskog postupka i donošenja odluka, koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku.
Članom 19 Nacrta mijenjaju se uslovi za polaganje ispita za javnog izvršitelja iz člana 65, na način što će ovaj ispit moći da polaže lice koje je položilo pravosudni ispit.
U članu 20 Nacrta propisane su prelazne odredbe, u kojima je određeno da se državljanin države članice Evropske unije može imenovati za javnog izvršitelja u skladu sa ovim Nacrtom zakona od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Javni izvršitelji imenovani u skladu sa važećim Zakonom o javnim izvršiteljima koji na dan stupanja na snagu ovog Nacrta zakona ne ispunjavaju uslove za imenovanje iz člana 10 zakona, dužni je položiti pravosudni ispit, odnosno ispit za javnog izvršitelja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ukoliko to ne učine u propisanom roku odlukom ministra pravde prestaje im izvršiteljska djelatnost.
Izvor: Vebsajt Ministarstvo pravde, 15.03.2016.