Uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogućilo bi veću pravnu sigurnost građana Crne Gore, doprinijelo većem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija državnih službenika.
Izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić istakao je da je uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno značajno, jer bi za građane Crne Gore omogućilo veću pravnu sigurnost.
"Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvođenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slučajevima traju duže od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se riješi zarad veće pravne sigurnosti građana", naveo je Marić.
U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuđen je model Zakona o ubrzanju odlučivanja u upravnim postupcima.
"Cijenimo da bi trebalo to zakonski riješiti. Naravno, postoji nekoliko načina da se ovo riješi, jedan od njih je intervencija u već postojećem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zaštiti prava na odlučivanje u razumnom roku", rekao je Marić.
On je poručio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.
"Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu("Sl. list CG", br. 54/2016), nastaviti sa širenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i stručno usavršavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade državnih službenika i mora doći do unapređenja", istakao je Marić.
On je naveo slučaj KIPS-a, kao primjer u kojem je država zbog, kako je rekao, lošeg postupanja organa, izgubila četiri i po miliona iz javnih finansija.
"Milionske su štete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, već i na svakodnevnom planu kroz ono što su gubljenja prava građana. Posebno je to izraženo u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za građansku materiju", pojasnio je Marić.
Govoreći o slobodnom pristupu informacijama, Marić je ukazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu riješeni još iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri između organa.
"Čak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duže od deceniju, a oni koji su započeti prije 2016., biće završeni po starom Zakonu o opštem upravnom postupku, što je poseban problem za građane. Uvođenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odnosno odlučivanje u razumnom roku, bilo izuzetno značajno", ocijenio je Marić.
Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović ukazao je da građani često čekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvažniji postupci koje imaju na raspolaganju.
"Međutim, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku("Sl. list CG", br. 11/2007), koji predviđa dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko želite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tužbu zbog ćutanja uprave, koja često ne znači ništa. Problem u tom dijelu nesporno postoji", rekao je Sekulović.
On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.
"Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zaštitu. Odnosno, ukoliko odlučivanje određenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, građani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava tražiti nadoknadu štete zato što im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravičan postupak", pojasnio je Sekulović.
Govoreći o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku ("Sl. list CG", br. 56/2014, 20/2015, 40/2016 i 37/2017) i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.
"Za pohvalu je određena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da proširuje svoju zakonsku nadležnost, odnosno uzeo je u postupanje i određene upravne postupke iz pozicije suđenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlašćuje. Međutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi isključivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju građansko-pravni karakter, odnosno izdavanje građevinske dozvole, restitucije", naveo je Sekulović
On je ukazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na odlučivanje u razumnom roku doprinijela većem stepenu odgovornosti upravnih organa.
"Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obraćate da bi se određeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starješina organa. Na taj način povećava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti", istakao je Sekulović.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 11.11.2019.
Naslov: Redakcija