Nacrt dokumenta "Industrijske politike Crne Gore do 2020. godine" sadrži realne osnove za razvoj konkurentnosti crnogorske ekonomije, što je ključni osnov za otvaranje novih radnih mjesta, veće prihode i bolji životni standard, ocijenjeno je na okruglom stolu. Podaci pokazuju da je u sektoru industijske proizvodnje, 2001. godini radilo 36.690, taj broj se kontinuirano smanjivao, pa 2013. u tom sektoru imamo oko 23.000.
Vršilac dužnosti generalnog direktora za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujović, je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG), u okviru javne rasprave povodom nacrta tog dokumenta, rekao da se u oktobru 2014. godine pristupilo njegovoj izradi.
On je naveo da je to definisano i u okviru aktuelnog pregovaračkog procesa za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU) u okviru Poglavlja 20 - Preduzetništvo i industrijska politika.
Nacrt dokument Industrijska politika Crne Gore do 2020. godine, kako je dodao Kujović, daje novi okvir u kojem će se podržavati preduzeća, podsticati njihova konkurentnost, unaprijediti poslovni ambijent i obezbijediti bolja usklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, kako bi se dalji razvoj zasnivao na znanju.
"Industrijska politika je horizontalnog karaktera i njom su integrisane sve relevantne politike usmjerene ka jačanju konkurentnosti crnogorske industrije i uspostavljanju jedinstvenog modela jake tržišne ekonomije i inovatnivne privrede", naveo je Kujović.
On je dodao da će se kroz proces koji slijedi i akcione planove definisati konkretni elementi i aktivnosti za unaprijeđenje industrije i porast učešća industrije i doprinosa rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Očekivanja su da ćemo kroz jasno definisanu industrijsku politiku obezbijediti sve potrebne preduslove za realizaciju četiri ključna cilja kojima težimo", rekao je Kujović.
Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, saopštila je da je ta privredna asocijacija zadovoljna zbog izrade tog dokumenta, posebno imajući u vidu potrebu restrukturiranja crnogorske ekonomije u pravcu jačanja sektora industrije.
"Industrijska politika treba da bude u funkciji stvaranja stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoja industrijskog sektora sa krajnjim ciljem jačanja konkurentnsti domaće privrede i bržeg ekonomskog razvoja", smatra Filipović.
Ona je dodala da se tokom 90-ih godina, tokom ratova, ekonomske blokade i perioda tranzicije, struktura crnogorske ekonomije značajno promijenila.
"Statistika pokazuje da je početkom 1990-ih učešće industrijske proizvodnje u ukupnoj proizvodnji bilo oko 40 odsto. Deset godina kasnije, odnosno 2000. godine, bilo je 19,1 odsto, a u 2013. godini 11,3 odsto", precizirala je Filipović.
Ona je saopštila da industrijski sektor Crne Gore, danas karakterišu dva ključna elementa, niska produktivnost i slaba konkurentnost.
"Stanje domaće industrije ukazuje na to da se Crna Gora ne može više razvijati na istim osnovama kao i u prethodnom periodu, pa je neophodno da se koncept razvoja značajno izmijeni", kazala je Filipović.
Svako dalje zadržavanje fokusa na velika preduzeća, kako je ocijenila, strateški nije dobro. Ona je rekla da su velika preduzeća i sistemi više izloženi riziku od promjena na globalnom tržištu i sporiji su u prilagođavanju novim situacijama i potrebama.
"Stvaranje uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća koja su po prirodi stvari jednim dijelom u funkciji velikih sistema cilj je kojim treba težiti", smatra Filipović.
Izvor: Vebsajt RTCG, 14.09.2015.