Crnogorski sudovi za manja krivična djela sve češće izriču kazne rada u javnom interesu umjesto odlaska u zatvor. Ovaj podatak potvrđuje i 356 presuda u kojimaje izrečena kazna rada u javnom interesu. U ovom trenutku umjesto zatvora 53 osuđenika služi kaznu rada u javnom interesu, a kroz ovu vrstu alternativnih sankcija do sada je prošlo 220 osoba, piše danas Pobjeda.
Umjesto da robijaju za krađu struje i drva, manje saobraćajne udese i kafanske tuče, osuđenici sve češće čiste parkove, brinu o starima, beru voće... Trenutno besplatno radi 53 osuđenika, dok se 46 novih predmeta nalazi u fazi obrade.
Prema riječima direktorke Direkcije za uslovni otpust pri Ministarstvu pravde Slavice Rabrenović, kroz ovaj sistem alternativnih sankcija je od sredine 2014. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu, prošlo više od 200 osoba.
"Trenutno se u fazi obrade nalazi 46 novih predmeta, od kojih je u 23 slučaja obavljen razgovor sa osuđenim licima i u toku je izrada ugovora i individualnih programa radnih aktivnosti. Ova osuđena lica će uskoro otpočeti sa obavljanjem rada", kazala je Rabrenović.
Iako je na samom početku rada Direkcija za uslovnu slobodu imala svega nekoliko ustanova sa kojima je sklopila ugovor za izdržavanje kazne, ovaj spisak je sada mnogo duži.
Naime, na njemu se, prema riječima Rabrenović, trenutno nalaze sve veće ustanove i firme u crnogorskim opštinama. Tako kazna u javnom interesu u podgoričkoj opštini trenutno se može odraditi u Kliničkom centru, Plantažama, Crvenom krstu, JP Nacionalni parkovi, Lovačkom savezu, JP Vodovod i kanalizacija, Agenciji za stanovanje, Pogrebnim uslugama, Deponiji, Zelenilu, Tržnicama i pijacama.
U cetinjskoj opštini to je Bolnica "Danilo I“, Dom zdravlja, JP Komunalno, JP Vodovod i kanalizacija, Služba zaštite, Dnevni centar Crvenog krsta, u Herceg Novom Čistoća, Dom "Mladost“ Bijela, Dnevni centar, Agencija za izgradnju i razvoj, u Bijelom Polju Opšta bolnica i Dom starih, luke Bar i Kotor. Zakon propisuje da se kazna rada u javnom interesu može izvršavati samo kod pravnih lica koja se bave djelatnošću od javnog interesa ili kod neprofitabilne organizacije čija je djelatnost vezana za humanitarne, ekološke i druge slične aktivnosti.
Iz Direkcije navode da Ministarstvo pravde ima zaključene sporazume o poslovnoj saradnji u cilju izvršenja kazne rada u javnom interesu sa Ministarstvom prosvjete, a to uključuje oko 250 vaspitnoobrazovnih institucija, sa Ministarstvom zdravlja kao i zaključene sporazume sa 16 opština i sa 64 pravna lica, odnosno organizacije u različitim opštinama.
Na osnovu postignutih rezultata, tvrdi Rabrenović, naša je zemlja dobila pozivnicu da postane članica Evropske konferencije za probaciju, koja u svom sastavu okuplja institucije koje se u Evropi bave probacijom u cilju primjene alternativnih sankcija i razmjeni iskustava između država članica Evropske unije.
U skladu sa Statutom CEP-a priznanje članstva je uslovljeno potvrdom od strane Glavne skupštine, koja će se održati 1. oktobra 2016. godine u Bukureštu, kada će naša zemlja postati punopravna članica.
Ova vrsta kazne, kako to propisuje Krivični zakon, može se izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina, a najpogodnija je za izricanje kod krivičnih djela iz oblasti saobraćaja, nedozvoljenog priključivanja na elektromrežu, blaže oblike remećenja javnog reda i mira. Takođe, da bi se kazna rada u javnom interesu realizovala potreban je i pristanak osuđenog lica za izvršenje navedene kazne.
Evidenciju o izvršenim radnim satima u skladu sa zakonom vodi ovlašćeno službeno lice pravnog lica u kojem se izvršava ova kazna, a kontrolu izvršenja kazne prate službenici Ministarstva pravde Direkcije za uslovnu slobodu. Ministarstvo pravde nakon što osuđeno lice izvši kaznu dostavlja izvještaj sudu koji je izrekao presudu u prvom stepenu o načinu izvršenja predmetne kazne i broju izvršenih časova na radu.
Izvor: Vebsajt CdM, 14.08.2016.