Bankarskom ombudsmanu su se u prvih šest mjeseci 2015. godine obratila ukupno 283 klijenata i žiranata, dok je 39 prigovora, koji su se uglavnom odnosili na banke, procesuirano, saopštio je bankarski ombudsman, Halil Kalač.
"U prvoj polovini godine je procesuirano 39 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijentata i žiranata, od čega su 33 postupka okončana, a šest je u toku", precizirao je Kalač.
On je naveo da se na rad banaka odnosilo 36 procesuiranih prigovora, a tri na rad mikrofinansijskih institucije (MFI). Od ukupnog broja procesuiranih prigovora, 33 su podnijeli klijenti, a šest žiranti, uglavnom iz Podgorice, Bara, Nikšića i Berana.
"Iz strukture procesuiranih prigovora klijenata i žiranata, po godinama sklopljenih ugovora o kreditu, može se zaključiti da se većina odnosi na period kreditne ekspanzije, od 2006. do 2010. godine", rekao je Kalač.
Kako je dodao, u prvih šest mjeseci bankarskom ombudsmanu obratila su se 283 klijenta i žiranta, 13 odsto više nego u uporednom periodu. Najveći broj prigovora, 92 odsto, odnosilo se na banke, a osam odsto na MFI.
"Od ukupnog broja klijenata i žiranata, njih 130 je upućeno na vođenje internog postupka pred bankom, odnosno MFI, jer prije podnošenja zahtjeva za zaštitu finansijskih prava treba da se okonča interni postupak", ukazao je Kalač.
Prema njegovim riječima, 75 klijenata i žiranata tražilo je savjet za postupke koje vode pred nadležnim sudovima za zaštitu finansijskih prava. Klijenti i žiranti koji su imali prigovore na spore sudske postupke upućeni su na ombudsmana za ljudska prava i slobode, u čijoj je to nadležnosti.
"Zaštitu od posljedica falsifikovanja dokumentacije žiranta i zloupotreba dokumentacije jednog jemstva za regulisanje više kredita kod banaka i MFI, ali i savjet kako da se obrate tužilaštvu ili policiji za prijavu krivičnog djela, tražilo je 15 žiranata", naveo je Kalač.
On je dodao da je klijentima i žirantima kojima nijesu povrijeđena finansijska prava ukazano na rizike koje su preuzeli ulazeći u obligacioni odnos. Savjet kako da se zaštite od toga što se njihove zarade ili penzije zahvataju više od 50 odsto zbog vraćanja kredita, tražilo su 23 klijenta i žiranta.
Ombudsmanu su se obraćala i preduzeća zbog teškoća u radu sa bankama i MFI, uglavnom po osnovu kreditnih aranžmana koji su zaključeni u periodu kreditne ekspanzije.
Njihove primjedbe odnosile su se na neprihvatanje održivog reprograma kredita, visoke kamatne stope, neoslobađanje fiducija i hipoteka po kreditu proporcionalno vraćenom dugu, blokade računa i otežano poslovanje zbog toga, kao i nepovoljne zajmove za pokretanje biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta.
Kalač je naveo da ta preduzeća uputio da probleme koje imaju u poslovanju sa bankama rješavaju na osnovu odredbi Zakona o sporazumnom restrukturiranju dugova ("Sl. list CG", br. 20/2015), koji je stupio na snagu 2. maja 2015. godine.
Prema njegovim riječima, zaštita klijenata predstavlja jedan od ključnih sistema za očuvanje zdrave ekonomije, životnog standarda stanovništva i stabilnost bankarskog sistema, a bankarski ombudsman je jedan od subjekata koji se bavi zaštitom klijenata i žiranata banaka i MFI, koji u Crnoj Gori postoji od decembra 2010. godine.
"Potreba zaštite klijenata banaka i MFI pojačano je naglašena zbog posljedica globalne ekonomske krize od četvrtog kvartala 2008. godine, ekspanzivne kreditne politike u predkriznom periodu od 2005. do 2009. godine i u cilju jačanja pozicije na tržištu. Potreba za zaštitom klijenata i njihovih jemaca je i zbog nedovoljne finansijske mogućnosti jednog broja njih da se u sporu kod korišćenja bankarskih proizvoda i usluga kod finansijskih institucija izlaže visokim troškovima", zaključio je Kalač.
Izvor: Vebsajt CdM, 14.07.2015.