Ministarstvo zdravlja po prvi put uređuje tržište kozmetike kroz pripremu Zakona o kozmetičkim proizvodima. Nacrt dokumenta je na javnoj raspravi, a za sada nije pristrigla nijedna primjedba. Načelnica Direkcije za harmonizaciju propisa iz zdravstvenog resora Slavojka Šuković kaže šta će sve biti obaveza proizvođača, distributera i uvoznika kozmetičkih proizvoda.
"Po prvi put u Crnoj Gori uređuje se oblast kozmetičkih proizvoda i to kroz Zakon o kozmetičkim proizvodima koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi" , ukazala je Slavojka Šuković, načelnica Direkcije za harmonizaciju propisa.
Kako objašnjava Šuković, ovaj zakon će biti usklađen kako sa domaćim pravnim poretkom, tako i sa strogim propisima i standardima Evropske unije, a planiran je za kraj tekuće godine.
"Cilj donošenja zakona je obezbjeđivanje standarda i zahtijeva koje propisuju evropski propisi i uređivanje ove oblasti u smislu proizvodnje, prometa i upotrebe kozmetičkih proizvoda u cilju zaštite života i zdravlja građana", ističe Šuković.
Ona objašnjava da je u proceduri svega potrebno obezbijediti funkcionisanje tržišta, a to se postiže na način da odgovornost za bezbjednost kozmetičkih proizvoda snose, prije svega proizvođač, distributer i uvoznik kozmetičkih proizvoda.
"Kozmetički proizvodi moraju zadovoljavati standarde dobre proizvođačke prakse, moraju ispunjavati određene kriterijume koji su propisani ovim zakonom u odnosu na sadržaj supstanci koje čine kozmetički proizvod. Ono što je takođe obaveza jeste obilježavanje kozmetičkih proizvoda, obavještavanje krajnih korisnika o kozmetičkom proizvodu kao i obavještavanje javnosti i nadležnih institucija Ministarstva zdravlja, uprave za inspekcijske poslove u slučaju pojave nekog neželjenog dejstva na lijek. Takođe je obaveza krajnjeg korisnika da prijavi u koliko dođe do istih", ukazala je ona.
Kako navodi, dosadašnja uređenost tog zakona "razbacana" je u više zakona kao što su npr. Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o sanitarnoj inspekciji, Zakon o bezbjednosti i dr, tako da se uvođenjem ovog zakona postiže kompletnost i potpuna bezbjednost prilikom stavljanja kozmetičkog proizvoda na tržište.
"Proizvođač je dužan da uradi procjenu bezbjednosti i usaglašenosti sa ovim zakonom i strogim kriterijumima. Zakonom će biti propisano koje su to dozvoljene supstance za kozmetičke proizvode, koje su ograničeno dozvoljene kao i one koje su zabranjene. Znači, jedna kompletna uređenost, kompletan sistem u kojem će građanin biti zaštićen od štetnog uticaja proizvoda po ljudsko zdravlje", ukazala je načelnica.
Šuković dodaje i to da je, u skladu sa propisanom procedurom, priprema Zakona vrlo transparentna.
"Data je široka mogućnost svim zainteresovanim subjektima i pravnim licima koja se bave proizvodnjom, distribucijom i trgovinom kozmetičkih proizvoda kao i stručnoj i laičkoj javnosti, da daju doprinos u pripremi što boljeg i primjenljivijeg zakona na opšte zadovoljstvo", ističe ona.
Iz Ministarstva navode da je ovaj zakon poslat na javnu raspravu i da još uvijek nije pristigla ni jedna primjedba, sugestija, niti mišljenje vezano za njega ali da će oni, u svakom slučaju svaku konstruktivnu sugestiju uzeti na razmatranje.
"Moram istaći da, na osnovu dosadašnje prakse, a svi zakoni prođu tu proceduru u postupku primjene, javnost ne iskazuje neko značajnije interesovanje za učešće u tom dijelu. Tako da nam ni jedna primjedba nije pristigla ali će Ministarstvo zdravlja svaku konstruktivnu sugestiju uzeti u razmatranje", ukazala je Šukovič.
Ona takođe ističe da je ovo Radna verzija zakona o kozmetičkim proizvodima i tek prva faza u njegovoj izradi i najavljuje njegovu drugu fazu u kojoj će održavanjem okruglih stolova imati priliku da javnost upoznaju sa pojedinostima.
"Imamo fazu poziva javnosti koji se već nalazi na sajtu Ministarstva zdravlja, a sljedeća faza je upućivanje drugog poziva za učešće u pripremi nacrta zakona održavanjem okruglih stolova’, navodi ona.
Naime, kako se radi o zakonu čija se priprema odnosi na usklađivanje sa evropskim propisima, iz Ministarstva zdravlja saopštavaju da su u obavezi da, nakon završetka okruglog stola, zakon pošalju na uvid Evropskoj komisiji i tek nakon dobijenog mišljenja iste, mogu pristupiti procesuiranju zakona prema Vladi na utvrđivanje predloga.
"Programom rada Vlade za 2018. godinu i programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ovaj predlog zakona planiran je za četvrti kvartal tekuće godine", saopštila je Šuković.
IZVOR: Vebsajt CdM, 14.05.2018.
Naslov: Redakcija