Novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu ("Sl. list CG", br. 2/2018, 4/2018 - ispr. i 13/2018 - dalje: Zakon) se kvalitetnije uređuje oblast pružanja usluga u turizmu i ugostiteljstvu, definišu novi modeli poslovanja, pojednostavljuju procedure i uvodi elektronsko poslovanje. Međutim, pored povoljnosti koje pruža ovaj zakon ima prostora i za poboljšanje, prije svega u oblasti inspekcijskog nazora, ističe Ivo Županović sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi i Fakulteta za mendžment u Herceg Novom.
Objašnjava da u novom Zakonu treba jasnije definisati nadležnosti u vršenju inspekcijskog nadzora između turističkog inspektora i inspektora nadležnog organa lokalne uprave, definisanih članom 121 zakona, koji se posebno odnosi na kontrolu ugostiteljske djelatnosti u privremenim objektima.
Kako je dalje naveo, u određenom dijelu Zakona treba pored jasno propisane nadležnosti u vršenju inspekcijskog nadzora definisati i određene nedostajuće kaznene odredbe za sankcionisanje nepravilnosti.
"Treba poraditi na involviranju i definisanju pojma "difuzni hoteli" u okviru normiranja smještajnih kapaciteta, ali i jasnog notiranja da se razvojne turističke strategije mogu kreirati i na lokalnom i klasterskom nivou, a na fonu strategije razvoja koja je kreirana na makro nivou. Takođe je neophodno izraditi set podzakonske regulative, prevashodno kada je u pitanju definisanje turističkih razvojnih zona", istakao je Županović.
Kako zaključuje, zajedno sa rješenjima predviđenim u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017), trebalo bi jasno definisati mjere za objekte koji se ne privode namjeni duži vremenski period, a za koje postoje jasna rješenja u domenu planske dokumentacije i svojinskih odnosa.
IZVOR: Vebsajt CdM, 13.05.2018.
Naslov: Redakcija