Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

VRHOVNI SUD: 2015. godine riješeno skoro 95% predmeta


2015. godine Vrhovni sud je riješio 94,52 odsto predmeta i bio je ažuran, rekla je predsjednica suda, Vesna Medenica.

Ona je, predstavljajući izvještaj o radu Vrhovnog suda suda, rekla da je prošle godine primljeno 4.428 novih predmeta.

Medenica je pojasnila da je sud imao 4.632 predmeta, od kojih je do 31. decembra riješio 4.378 ili 94,52 odsto.

"Neriješena su ostala 253 predmeta ili 5,46 odsto. U odnosu na priliv, sudije Vrhovnog suda riješile su 98,87 odsto predmeta", rekla je Medenica, navodeći da je prosječna opeterećenost sudija bila 231,6 predmeta.

Prema njenim riječima, od zaostalih 253 predmeta iz prethodne godine nijesu završena dva revizijska i dva zahtjeva za vanredno preispitivanje odluka Upravnog suda, u kojima nijesu u potpunosti kompletirani spisi što ne zavisi od Vrhovnog suda.

"U čak 87,64 odsto predmeta postupak pred Vrhovnim sudom je trajao najduže tri mjeseca, u 10,5 odsto predmeta do šest mjeseci, u 1,67 odsto do devet mjeseci, u 0,34 odsto do jedne godine. Duže od godinu postupak je trajao u svega 0,30 odsto predmeta", precizirala je Medenica.

Ona je navela da je Vrhovni sud prepoznat po blagovremenosti u izradi sudskih odluka i objasnila da je, od ukupno 2.132 izrađene sudske odluke, van roka izrađeno četiri ili 0,19 odsto.

Medenica je rekla da je, kada je u pitanju primjena Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. list CG", br. 11/2007) kod Vrhovnog suda, u radu bilo 35 predmeta po tužbi za pravično zadovoljenje.

"Do 31. decembra riješen je 31 predmet, od kojih je u 17 predmeta utvrđena povreda i dosuđena naknada nematerijalne štete od 44,7 hiljada EUR ukupno", precizirala je Medenica.

Prema njenim riječima, Vrhovni sud je u potpunosti realizovao mjere iz svoje nadležnosti, naročito obaveze iz Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2014-2016 i Akcionih planova za poglavlje 23 i 24 -"Pravosuđe i temeljna prava" i "Pravda, sloboda i bezbjednost".

Medenica je ukazala da je izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2015. godinu pokazao je da je crnogorsko sudstvo najbolje ocijenjeno od svih država koje pretenduju na članstvo u Evropskoj uniji (EU).

"Međutim, EK je prepoznala ograničene rezultate u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, konstatujući nedovoljnost istraga i broja podignutih optužnica za korupciju na visokom nivou", navela je Medenica.

Ona je pojasnila da je broj predmeta visoke korupcije u radu sudova uslovljen brojem optužnica.

Medenica je navela da je očigledno da je Specijalno tužilaštvo uložilo ogromne napore i postiglo dobre rezuzltate.

"Ti dobri rezultati su već najava kroz sporazum o priznanju krivice i veliki broj otvorenih slučajeva. Tako da očekujem da će biti i dovoljan broj optužnica", dodala je ona.

Medenica je navela da je prošlu godinu obilježio i nastavak partnerskog odnosa Vrhovnog suda Ministarstva pravde koji je, kako je ocijenila, primjer uspješne međuinstitucionalne saradnje.

Ona je rekla da je u prošloj godini Vrhovni sud bio najotvorenija sudska instanca i primjer nižestepenim sudovima kako treba njegovati proaktivan pristup, saradnju sa medijima i učiniti rad vidljivim građanima.

"Jačanje transparentnosti našeg i rada ostalih sudova biće vodilja i u ovoj sudijskoj godini", poručila je Medenica.

Ona je navela da je prošle godine evidentno smanjenje pritužbi građana na rad sudova, jer su Kancelariji za prijem i predstavke Vrhovnog suda podnijete 292 pritužbe.

"U najvećem dijelu pritužbe se odnose na nezadovoljstvo stranaka prvostepenim i drugostepenim sudskim odlukama, jer su donijete na njihovu štetu, dok se manji dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su i podnijele pritužbe", precizirala je Medenica.

Ona je objasnila da kontinuirano smanjenje pritužbi Vrhovnom sudu pokazuje da su stranke zadovoljnije radom sudova i svjesne da svoja prava mogu riješiti pred redovnim sudovima.

Medenica je istakla da su prošle godine građani Crne Gore Evropskom sudu za ljudska prava podnijeli 171 aplikaciju.

"To je najmanji broj aplikacija u zadnjih četiri, pet godina. Donešeno je sedam odluka od Evropskog suda za ljudska prava", rekla je Medenica.

Ona je pojasnila da je u većini tih odluka konstatovana povreda prava, zavisno kako i u kom stepenu.

"Ne znači da su sve odluke na štetu Crne Gore, ne znači da su sve odluke obligatorne - da Crna Gora mora nešto platiti", navela je Medenica, dodajući da je najbitnije da je broj podnešenih aplikacija znatno smanjen.

Ona je poručila da će posebna pažnja biti posvećena efikasnosti i ažurnosti prekršajnih sudova, kako bi rezultati njihovog rada bili mjerljivi i u ravni sa već prepoznatim dobrim rezultatima ostalih sudova.

Medenica je navela da je neophodno stvoriti i odgovarajuće radne uslove za nesmetan rad najvišeg suda u državi kako bi on postigo zacrtano i odgovorio zahtjevnim obavezama.

"Izgradnjom posebne zgrade Vrhovnog suda trajno bi se riješilo pitanje nedostatka radnog prostora Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici čime bi se unaprijedila njihova efikasnost u radu", smatra je Medenica.

Ona je, govoreći o sveukupnom učinku sudske vlasti u prošloj godini, rekla da je kod svih crnogorskih sudova, izuzev onih za prekršaje, bilo ukupno 127.539 predmeta.

"Od toga je završeno 88.332, a ostalo nezavršeno 33.414 predmeta ili 26,20 odsto", dodala je Medenica.

Ona je rekla da je priliv predmeta bio manji za 2,23 odsto, od čega krivičnih za 17,17 odsto.

Prema riječima Medenice, sudije osnovnih sudova bile su najviše opterećene, jer su u pojedinim osnovnim sudovima u radu imali više od 800 predmeta.

"Broj završenih predmeta po sudiji na nivou države bio je 339,20, odnosno 125,34 predmeta ostalo je na kraju sudijske godine nezavršenih po sudiji", navela je Medenica, ocjenivši da je kvalitet rada je i dalje na zadovoljavajućem nivou.

Ona je ukazala da su sudovi donijeli 88.414 odluka, od kojih je 2.684 ukinuto i vraćeno na ponovno odlučivanje.

"Ako statistiku gradimo na broju žalbi njih je ukupno bilo 13.613, od čega je 21,83 odsto odluka ukinuto, 65,80 odsto potvrdeno a 6,88 djelimično potvrdjeno - preinačeno, ukinuto", rekla je Medenica.

Ona je navela da je samo 0,69 odsto odluka urađeno van zakonskog roka što je, kako je ocijenila, jedan od glavnih pokazatelja, efikasnosti i efektivnosti.

Izvor: Vebsajt RTCG, 14.04.2016.