U Prijedlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, ugrađene su primjedbe socijalnih partnera, te ako zakon usvoje poslanici, stvaraju se uslovi za uvećanje zarada, navela je direktorka Direktorata za centralnu harmonizaciju Ana Krsmanović.
Krsmanović kaže da su, u odnosu na prvobitni tekst Prijedloga zakona urađene tehničke korekcije, te da je izmjena bilo u tzv.četvrom platnom razredu u kojem su načelnici, rukovodioci sektora, inspektori, referenti, namještenici, gdje je vrijednost koeficijenata uvećana od 0,30 do pet odsto.
"Dodali smo pojedina zanimanja koja su bila izostavljena. Dogovoreno je i kako će biti regulisani koeficijenti zaposlenima u zdravstvu, kojih u prvobitnoj verziji zakona nije bilo. Koliki će biti koeficijenti zaposlenima u zdravstvu zavisiće od pregovora sindikata zdravstva sa resornim ministarstvom", navela je Krsmanović.
Najviši u tkz. platnim razredima je koeficijent Predsjednika države 32, zatim Premijera i predsjednika Skupštine, Ustavnog i Vrhovnog suda 30, ministri 26.
Ispregovaralo se u međuvremenu i o obračunu minulog rada, ali i načinu utvrđivanja visine otpremnina.
"Sindikati su imali primjedbu na obračun minulog rada. Prijedlogom zakona je bilo predviđeno da uvećanje za minuli rad bude 0,50 umjesto 0,75 odsto za svaku godinu radnog staža. Sada smo dogovorili da se minuli rad obračunava u skladu sa kolektivnim ugovorom. To znači kako bude ispregovarani procenti uvećanja za sve zaposlene u Crnoj Gori, to će važiti i za zaposlene u javnom sektoru", pojasnila je Krsmanović i dodala da je dogovoreno da se svaki pravilnik o iznosu otpremnina utvrdi u konsultacijama sa sindikatom.
Prijedlog zakona, ako dobije podršku poslanika, obezbjediće povećanje zarada. "Poslije dužeg perioda ovaj zakon podrazumjeva i povećanje zarada u javnom sektoru što je već nekoliko godina zahtjev svih granskih sindikata", istakla je Krsmanović.
Prijedlogom zakona se obezbjeđuje bolja kontrola i politika zarada u javnom sektoru, korigovanje nejednakosti u zaradama zavisno od grane vlasti i usklađivanje nivoa zarada sa nivoom odgovornosti, povećanje transparentnosti sistema zarada i nivoa fiskalne odgovornosti. Uvođenjem budžetske kontrole i kaznenih odredbi doći će se do unaprjeđenja još veće kontrole i sprječavanja zloupotreba pojedinih instituta.
Primjenom zakona obračun zarada će biti po istom principu za zaposlene u vladinim tijelima, odnosno državnom nivou, kao i lokalnim samoupravama, sudstvu, skupštini, službama predsjednika Crne Gore, nezavisnim i regulatornim tijelima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu.
Obračunska vrijednost koeficijenta se uređuje na jedinstven način od Vlade, na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove budžeta, uz prethodne konsultacije sa predstavnicima nadležnih reprezentativnih sindikata, navodi se u obrazloženju.
Predviđeno je da zaposleni u javnom sektoru ne mogu da ostvare druge naknade koje nijesu utvrdene ovim zakonom.
U sistemu obračuna zarada u 100 najplaćenijih, nema nijednog člana Vlade, iako su koeficijenti zvanja uglavnom izjednačeni, ali po osnovu raznih dodataka zarade variraju u visini i do 30 odsto zarade.
Prijedlogom zakona se ukida ostvarivanje prava na naknadu za rad u radnim tijelima, kao i naknade za druge oblike rada za koje su se u budžetu izdvajala značajna finansijska sredstva.
Skupštinska rasprava o novoj verziji Prijedloga zakona počeće u ponedjeljak 15. februara 2016. godine, na Zakonodavnom, te odborima za politički sistem, pravosuđe i upravu i za ekonomiju, finansije i budžet.
Izvor: Vebsajt RTCG i CdM, 14.02.2016.