Ministarstvo za ljudska i manjiska prava je saopštilo da je istekao zakonski rok za podnošenje prijave za upis u Evidenciju onih vjerskih zajendica koje su prijavljene i evidentirane kod nadležnog organa uprave u skladu sa ranijim Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine.
Kako su istakli, kod Ministarstva za ljudska i manjinska prava je shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ("Sl. list CG", br. 74/2019) do 8. oktobra, na osnovu njihovih prijava, evidentiralo se šesnaest vjerskih zajednica.
"U Evidenciju postojećih vjerskih zajednica su upisane ove vjerske zajednice: Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica u Crnoj Gori, Nadbiskupski ordinarijat Bar, Biskupski ordinarijat Kotor, Jevrejska zajednica Crne Gore, Hrišćanska Adventistička Crkva, Hrišćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci, Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore, Crkva Hristovog Jevanđelja, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Jevanđeoska crkva Riječ Božija, Hrišćanski centar Svetionik, Hrišćanska zajednica Mozaik, Biblijska Hrišćanska Zajednica, Zajednica Jevanđelja Isusa Hrista i Baha´i zajednica u Crnoj Gori", precizirali su u Ministarstvu.
Podsjećaju da su prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. građani Crne Gore iskazali prilično visoku religijsku identifikaciju.
"Gotovo 76 odsto građana Crne Gore se izjasnilo da pripada nekoj od hrišćanskih religija, a više od 19 odsto stanovništva da je islamske vjeroispovijesti", ukazuju u Ministarstvu za ljudska i manjiska prava.
Ponovo ističu da je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti savremen, liberalan i bez ikakvih ograničenja u pogledu zaštite, uživanja i promovisanja vjerskih sloboda.
"Zakon je nediskriminatoran i pruža optimalni okvir, ne privilegujući bilo koga, za slobodno praktikovanje vjere. Vlada Crne Gore je, kroz predlaganje i primjenu ovog zakona, pokazala svoju reformističku orjentaciju i spremnost da gradi otvoreno društvo, podržavajući vjerski pluralizam, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava u svakodnevnom životu i praksi, uz odlučnost da spriječi svaku diskriminaciju, višedecenijsku netrpeljivosti i nerazumijevanje na vjerskoj osnovi", zaključuju u Ministarstvu.
IZVOR: Vebsajt CdM, 10.10.2020.
Naslov: Redakcija