U Crnoj Gori mjesečno na Ustavnom sudu "padne" makar po jedan zakon kojim je uređivana neka vrlo bitna oblast u društvu.
Od početka 2017. godine Ustavni sud je utvrdio neustavnost odredaba zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, o prekršajima, o socijalnoj i dječijoj zaštiti, o sprječavanju korupcije, o ličnom stečaju potrošača, a za više propisa je pokrenut postupak ocjene njihove ustavnosti.
Uprkos diskriminatorskim, nezakonitim i neustavnim odredbama ovih zakona, u Skupštini i Vladi Crne Gore za to niko nije odgovarao, a stručna javnost ocjenjuje da takvo stanje dovodi u pitanje kapacitete ovih institucija, te da takvi "krupni pravni promašaji" jesu povod za preispitivanje odgovornosti.
Podsjetimo, Ustavni sud je ukinuo odredbe Zakona o sprječavanju korupcije, kojim su bile propisane takozvane "privilegovane" penzije za najviše državne zvaničnike, koji su po tom osnovu mogli da se penzionišu mimo svih uslova koji su obavezni za "obične" građane.
Neustavne su i odredbe Zakona o prekršajima, kojima su građani sprečavani da podignu lična dokumenta zbog neplaćenih prekršajnih kazni. Nedavno je ukinut i zakon koji je propisivao naknade po osnovu rođenja troje i više djece, kao i propis o javnim okupljanjima, koji je zabranjivao održavanje mirnih skupova u blizini od 50 metara od određenih institucija.
Pravnik Boris Marić, ocijenio je da bi morala da bude efektivno dostižna politička odgovornost kao ključna za nosioce funkcija u Vladi i Skupštini Crne Gore.
On ističe da se, sa druge strane, postavlja pitanje kapaciteta nadležnih organa u zakonodavnom postupku da adekvatno cijene ustavnost budućeg akta.
"Može se legitimno postaviti pitanje pozicije skupštinskih odbora nadležnih da cijene ustavnost akta kao i Sekretarijata za zakonodavstvo u Vladi. Ovo potvrđuje koliko je neophodan inkluzivan politički sistem koji koristi sve kapacitete društva, a ujedno jača institucije čineći ih otpornim od neprimjerenog parcijalnog uticaja", ukazao je on.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk navodi da na Ustavnom sudu padaju zakoni koje su svojevremeno usvajali u Skupštini, kako na predlog Vlade, tako i na predlog partija opozicije. Naglašava da Ustavni sud odluke donosi sporo, teško i sa brojnim manjkavostima i ograničenjima.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 13.06.2017.
Naslov. Redakcija