Pod izgovorom zaštite nacionalne bezbjednosti, organi vlasti se ne mogu miješati u prava svih građana, a građanima nije omogućen djelotvorni mehanizam kontrole od miješanja u njihovu privatnost.
To je zaključio advokat Veselin Radulović na ponovljenom suđenju oko spornog tajnog Sporazuma Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na osnovu kojeg tajna služba ima pristup svim podacima građana koji se nalaze u bazi MUP-a.
Viši sud je nedavno ukinuo prvostepenu presudu sudije podgoričkog Osnovnog suda Sima Rašovića, kojom je takav sporazum poništen, a ponovljeno suđenje je nedavno završeno.
Nova presuda će biti donesena za 30 dana.
"ANB svakako može da se miješa u prava na privatnost, ali pod strogo propisanim uslovima i isključivo u slučajevima kada građanin ugrožava nacionalnu sigurnost, kada postoje osnovi sumnje da se priprema ili vrši neko krivično djelo, ali nikako ne svim građanima, kao ni tužiocima koji svakako nijesu lica koja se mogu podvesti pod tu kategoriju", istakao je advokat.
Pozivajući se na evropske konvencije i sud u Strazburu, advokat je dodao da nijedan od zakona, kao ni sporni sporazum ne propisuju ništa u smislu kontrole podataka koji se razmjenjuju, a na koju građani imaju pravo.
Punomoćnica ANB-a Irena Jovović istakla je da svaki građanin ima pravo da podnese zahtjev MUP-u, ali i Agenciji za zaštitu ličnih podataka koja vrši nadzor nad prikupljanjem ličnih podataka i da pita da li je neko koristio njegove lične podatke i u koje svrhe.
"A ako nije zadovoljan odgovorom, može pokrenuti sudski postupak", navela je ona.
Dodala je i da je pristup podacima ograničen i preciziran spornim sporazumom.
Radulović je, međutim, tvrdio da građani nemaju mogućnost da na bilo koji način utvrde da li je neki službenik ANB-a obrađivao njihove lične podatke i koristio ih nezakonito.
U ukinutoj odluci pisalo je da je ANB-u data mogućnost prikupljanja podataka koji se odnose na gotovo sve sfere privatnog i ličnog života građana, odnosno omogućeno da po sopstvenoj procjeni pristupa i uzima podatke od MUP-a, što po ocjeni prvostepenog suda predstavlja miješanje u privatnost građana i omogućava neograničeno zadiranje u njihova lična i privatna prava.
Sudija Rašović zaključuje da je to suprotno evropskim standardima i predstavlja kršenje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U odluci Višeg suda, međutim, ističe se da to što tajni agenti imaju pristup podacima građana koje posjeduje policija može biti u interesu nacionalne bezbjednosti i da treba jasno utvrditi da li je to miješanje u prava građana legitimno.
Kako je sporazum proglašen tajnim, sud je zatvorio za javnost dio suđenja u kome se raspravljalo o detaljima sporazuma.
U tužbi direktorice MANS-a Vanje Ćalović Marković, i Dejana Milovca i Veselina Bajčete piše da je sporazumom od februara 2014. godine, ANB-u omogućen pristup svim evidencijama i registrima MUP-a.
Pojašnjavaju da je takvim sporazumom službenicima ANB-a omogućeno da, po sopstvenoj procjeni, pristupaju i preuzimaju podatke i informacije o građanima koji se odnose na državljanstvo, lične karte, prebivalište i vođenje registra prebivališta, birački spisak, jedinstveni matični broj, lično ime, matične registre, evidenciju vozila...
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Maja Boričić, 09.05.2019.
Naslov. Redakcija