Predstavnik ministarstva održivog razvoja i turizma, Marko Čanović, ukazao je da ne smatra da je odziv od 1,5 odsto građana za legalizaciju od 15. oktobra i početka akcije, mali.
"Ja ne smatram da je ovo mali broj prijava, koji je stigao u ovom vremenskom periodu. Posebno iz razloga što je neophodno pripremiti svu neophodnu dokumentaciju da bi se objekat prijavio za legalizaciju. Naravno, ima i onih građana koji čekaju da vide šta će biti sa procesom ili nijesu upućeni. Ipak, sistem je tako napravljen da svi oni koji ne uđu u proces legalizacije snosiće veće sankcije nego da su ušli u legalizaciju, kao i veće troškove prikazane kroz prekršajne prijave, naknadu za korišćenje prostora i naravno uvećan porez", poručio je Čanović.
On kaže kako će svi oni koji se prijave do 15. jula ove godine moći da legalizuju neformalnu gradnju i plate naknade za komunalije na više rata, kao i ostale troškove legalizacije.
"Svi će biti evidentirani i imaju dvije mogućnosti. Ili da uđu u proces legalizacije ili da budu evidentirani u sistemu i plaćaju sve penale", naveo je Čanović.
On je ukazao da je građanima za prvi korak potrebno da popune obrazac, izrade elaborat izvedenog objekta, ovjere ga u katastru i upišu u katastar.
U Budvi su, do sada stigla 52 zahtjeva za legalizaciju divljih objekata, saopštio je sekretar Sekretarijata za urbanizam te opštine Stevo Davidović.
"Opština Budva je uradila nacrt odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte. Visina te naknade nije veća od one koja se primjenjuje za objekte koji se grade u skladu sa DUP-om", rekao je Davidović.
On je poručio da, ukoliko vlasnik objekta želi da ga legalizuje, mora predati i list nepokretnosti.
"Ukoliko ga nema, mora uknjižiti objekat tako što će uraditi elaborat originalnih terenskih podataka od strane licencirane geodetske kuće", ukazao je Davidović.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Dejan Milovac, ocijenio je da Vlada i resorno ministarstvo u najavi obračuna sa divljom gradnjom pravi iste greške.
"Mi smo potrošili vrijeme da dođemo do nekih rješenja, koja na kraju nijesu zaživjela, a rješenja koja će biti u ovom zakonu imaju jako puno nedostataka kada je u pitanju njihova primjena. Jednostavno, po nama, zakon ne poznaje u dovoljnoj mjeri različite kategorije nelegalnih objekata u smislu njihovih vlasnika. Govorimo o broju objekata koji je za sada nepoznanica i za ministarstvo i za same građane", rekao je Milovac.
On tvrdi da novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017) nijesu dovoljno sankcionisani oni koji su gradili iz profita.
"Znači one koji nijesu sklanjali svoje porodice sa ulice, već su gradili i hotele i zgrade i komercijalne objekte. Postoji ta razlika sa većim porezom, ali ne u dovoljnoj mjeri da bi i njih kaznila, odnosno poslala poruku građanima da će biti drugačije tretirani oni koji su zaista kršili zakon", navodi Milovac. Dodaje kako mora postojati razlika između onog koji je napravio 50 kvadrata iz socijalne potrebe i onog koji je sagradio hiljadu kvadrata.
Čanović je odbacio tvrdnje Milovca, ocijenivši da zakon nije mogao prepoznati kategoriju socijalnog slučaja.
"Apsolutna je neistina da bilo ko, a ko ima više objekata na teritoriji Crne Gore može iskoristiti benefite za one vlasnike nelegalnih objekata koji imaju objekte osnovnog stanovanja", ukazao je Čanović.
On je poručio da oni koji sada grade na divlje, nikada neće moći da legalizuju objekte i oni će biti uklonjeni.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 13.02.2018.
Naslov: Redakcija