Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA: Potrošači se najčešće žale na neistaknute cijene, ili na razliku u cijeni na proizvodu i u registru na kasi. Slijede prigovori na nepostojanje obavještenja o proizvodu na samom proizvodu, što je veliko kršenje potrošačkog prava

14.02.2017.


Zakon o zaštiti potrošača ("Sl. list CG", br. 2/2014, 6/2014 - ispr. i 43/2015 - dalje: Zakon) predstavlja značajan napredak u odnosu na zakon koji se koristio u prethodnom vremenskom periodu, jer je obuhvatio nove propise i direktive koje se primjenjuju u članicama EU, ukazao je generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača Jovo Rabrenović.

" Za Zakon možemo reći da se poštuje u mnogo većoj mjeri nego što je to bio slučaj sa prethodnim, između ostalog i zato što su kazne koje su propisane mnogostruko veće nego što su to bile u periodu važenja starog zakona. Sem kaznene politike koja je uticala na trgovce da poštuju Zakon, bitan faktor koji je uticao na nivo implementacije jeste i ukrupnjavanje trgovačkih maloprodajnih lanaca i dolazak etabliranih investitiora iz zemalja EU koji su uložili u oblast trgovine, a samim tim donijeli modele modernog poslovanja zasnovanih na zadovoljnom potrošaču" ukazao je on.

Rabrenović je istakao da sada potrošači na mnogo lakši način i po skraćenom postupku, u odnosu na raniji zakon, mogu da podnesu prigovor.

Potrošači se, po njegovim riječima, najčešće žale na neistaknute cijene, ili na razliku u cijeni na proizvodu i u registar kasi. Slijede prigovori na nepostojanje obavještenja o proizvodu na samom proizvodu, što je veliko kršenje potrošačkog prava.

"Prigovori vezano za usluge od javnog interesa, odnosno za vodovod, električnu energiju, internet i kablovske operatore, brojni su i predmet su čestog nezadovoljstva potrošača i ukazuju na potrebu intenzivnije kontrole inspekcijskih organa i primjenu Zakona", naveo je on, ističući i da je nepoštovanje garancije i nepostupanje po odredbama Zakona takođe jedan od razloga čestog prigovora potrošača.

Po rječima Rabrenovića, veliki broj žalbi potrošača usmjeren je prema trgovcima, jer po Zakonu potrošač bi trebalo prvo da podnese prigovor u trgovinskom objektu, pa ukoliko ne dobije, ili ukoliko odgovor kasni, da se obrati Upravi za inspekcijske poslove.

Potrošač se, kako je ukazao, može obratiti i nekoj od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Takođe, mogu se obratiti i Ministarstvu ekonomije, odnosno Direktoratu za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, u čijem sastavu je Savjet za zaštitu potrošača koji čini skoro 20 predstavnika državnih organa, koji imaju direktnu ili indirektnu nadležnost u toj oblasti.

"U velikoj mjeri smo zadovoljni poštovanjem prava potrošača od strane dijela trgovaca, ali postoje i oni koji se sporije uključuju i prihvataju obaveze propisane Zakonom. Zato potrošači treba da podnesu prigovor kada sumnjaju da je njihovo pravo narušeno i kada imaju dilemu da li se njihova prava poštuju. Potrebno je da se potrošači dodatno informišu o svojim pravima i da znaju koje su procedure kada žele da podnesu prigovor", ukazao je Rabrenović.


IZVOR: Vebsajt CdM, 13.02.2017.


Naslov: Redakcija