Zakon o slobodnom pristupu informacijama ("Sl. list CG", br. 44/2012 i 30/2017) mora biti dopunjen, kako bi se usaglasio sa međunarodnim standardima, ocijenila je izvršna direktorica Access Info Europe, Helen Darbishire, navodeći da se Zakon mora primjenjivati na sve informacije, a da izuzeci moraju biti ograničeni.
Darbishire je, na okruglom stolu "Usklađenost Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa međunarodnim standardima", koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ukazala da je crnogorski Zakon u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima, ali da se, kako je istakla, određeni nedostaci moraju unaprijediti.
"Moramo se fokusirati na negativne aspekte Zakona što se, prije svega, odnosi na član 1 Zakona, koji sadrži niz isključenja, koja su neprihvatljiva i u suprotnosti sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), te imaju negativan uticaj na praksu", ocijenila je Darbishire.
Ona je navela da pravo na slobodan pristup informacijama podrazumijeva pristup svim informacijama, a to pravo podrazumijeva izuzetke koji, kako je navela, moraju biti ograničeni u skladu sa javnim interesom.
"Nije prihvatljivo da prvi član Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisuje da će pravo na pristup i korišćenje biti u skladu sa tim Zakonom. Član 1 je takođe i kontradiktoran, jer navodi da se na određene informacije ne odnosi ovaj Zakon, već druge norme", ukazala je Darbishire.
Ona je ocijenila da je ta pojava zabrinjavajuća, te da je u suprotnosti sa uspostavljenim praksama Evropskog suda za ljudska prava.
"Zakon o slobodnom pristupu informacijama mora biti dopunjen kako bi se povezao sa međunarodnim standardima, kao i sa crnogorskim Ustavom. Izuzeci moraju biti ograničeni, i oni moraju biti u skladu sa onim izuzecima koji su propisani Evropskom konvencijom", poručila je Darbishire.
Izvršna direktorica NVO MANS, Vanja Ćalović Marković, ukazala je da, od 2005. godine kada je usvojen, Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja "jedno od najvećih poklona u borbi protiv korupcije i razlitičih vrsta zloupotreba".
"Zakon je kao kiseonik za borbu protiv korupcije i njime smo uspjeli da otkrijemo i preveniramo brojne slučajeve korupcije. Nažalost, to znaju i brojni korumpirani funkcioneri, zbog čega oni rade sve što mogu da mijenjaju taj Zakon", ocijenila je Ćalović Marković.
Ona je navela da je Zakon izmijenjen prošle godine u tajnoj proceduri, "bez učešća javnosti".
"Bez učešća, ne samo nevladinih organizacija i građana, već i bilo kakvog učešća državnih institucija, koje sprovode taj Zakon, a prvenstveno Agencije za slobodan pristup informacijama", pojasnila je Ćalović Marković.
Predstavnica Ministarstva javne uprave, Jadranka Vukčević, ukazala je da se Zakonom o slobodnom pristupu informcijama podstiče otvorenost javne uprave i omogućava građanima da, kako je navela, kreiraju realnu sliku o njenom funkcionisanju.
"Zato je naš prioritet stvaranje uslova za punu implementaciju Zakona, čiji je poseban značaj u njegovoj kontrolnoj funkciji, putem koje građani i drugi subjekti mogu ostvariti neposredan uvid u rad organa vlasti, što je i instrument za sprečavanje lošeg poslovanja, postupanja, zloupotrebe ovlašćenja i korupcije", pojasnila je Vukčević.
Predstavnica Evropske komisije, Maja Smrkolj, navela je da je pravo na pristup informacijama od javnog interesa značajno za kontekst pristupanja Evropskoj uniji.
"To pravo je u direktnoj povezanosti sa pravom na slobodu govora i pravom na političku participaciju, uključujući pravo glasa. Takođe, to je jedno od fundamentalnih prava za dobru administraciju i transparentnost javne uprave", ocijenila je Smrkolj.
IZVOR: Vebsajt RTCG 12.06.2018.
Naslov: Redakcija