Ministarstvo prosvjete izradilo je kvalitetan Zakon o akademskom integritetu od kojeg očekujemo da mnogo utiče na podizanje svijesti da neko ko je dostigao određeni akademski nivo ipak pokazuje integritet, svijest o dobrom ponašanju i znanje o tome šta je neetičko ponašanje ili plagijat, a da pritom to nije proizvod straha od kazne, rekla je pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.
Ovaj akt je usvojila Skupština, a Kurpejović ističe da su ponosni što je zakon proizvod rada međuresorske radne grupe u kojoj su participirali univerziteti, sindikat, nevladin sektor, a podrška nije izostala ni od kancelarije Savjeta Evrope i njenih eksperata.
"Ponosni smo, prije svega, na činjenicu da je Crna Gora prva zemlja regiona, a i šire, koja je pitanje akademskog integriteta riješila izradom posebnog zakona iz te oblasti. Ovo je potvrda odlučnosti države da se integritetom bavi na kvalitetan način i time utiče na svijest građana o štetnosti kršenja akademskog integriteta", navela je ona.
Jedna od osnovnih novina ovog akta, ističe Kurpejović, je da će svi potpisivati izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je riječ o njihovom originalnom djelu.
Propisano je, takođe, da su umjesto dosadašnjeg suda časti sve ustanove dužne da osnuju etičke odbore koji će se baviti zaštitom i unapređenjem akademskog integriteta na institucionalnom nivou.
"Zakonom je propisano i uvođenje etičkog komiteta, po prvi put, kao drugostepene instance za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta. Etički komitet će imenovati i razrješavati Vlada na period od četiri godine na osnovu javnog poziva. Imaće sedam članova iz reda istaknutih eksperata iz različitih naučnih oblasti. Takođe, komitet će donijeti etičku povelju", rekla je ona.
Predlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta može da podnese svako fizičko ili pravno lice.
Kurpejović pojašnjava da je propisano da se uz obrazloženje podnosi etičkom odboru ustanove na kojoj je odbranjen rad, stečena kvalifikacija, odnosno počinjen drugi oblik kršenja akademskog integriteta.
Etički odbor potom obrazuje komisiju od tri člana iz iste ili srodne naučne oblasti, u zavisnosti od sadržaja samog predloga za utvrđivanje kršenja integriteta, koja je u obavezi da u pripisanom roku pripremi izvještaj o tome.
"Nakon izjašnjavanja lica protiv kojeg je pokrenut postupak na izvještaj etički odbor donosi odluku. Na tu odluku prigovor se može dostaviti stručnom organu ustanove. Na kraju, protiv odluke stručnog organa može se pokrenuti i upravni spor. Do stupanja na snagu ovog zakona postupak na ustanovi je regulisan statutom i posebnim odlukama", pojašnjava ona.
Kazne
Kada je riječ o kaznama, Kurpejović navodi da su potpuno jasne: rad (stručni, naučni ili umjetnički) za koji nadležni organ utvrdi da je plagijat smatra se ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je osoba stekla na osnovu takvog rada.
"Ustanova je dužna da proglasi ništavnim sve ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada. Podrazumijeva se, takođe, da će i same ustanove biti dužne da donesu posebne akte kojima se detaljnije utvrđuje procedura", rekla je ona.
Kazne, prema njenim riječima, generalno variraju od opomene do drugih mjera u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015, 58/2015 - dr. zakon, 44/2017 i 49/2018), Zakonom o akademskom integritetu i posebnim aktima ustanove.
"U zakonu ne stoji eksplicitno koji se radovi mogu kontrolisati, jer zakon tu ništa ne mijenja u odnosu na dosadašnje stanje. Naime, i po ranijim propisima, takođe, je bila obezbijeđena zaštita autorskih prava i sl. a i plagijat je i ranije stajao kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku. U tom smislu ovaj zakon ne ograničava tu mogućnost, niti je širi, već se može inicirati kontrola radova kao i do sada", navela je ona.
Kako je istakla, postupak utvrđivanja plagijata primjenjuju same ustanove, kao i u većini zemalja u svijetu, iz razloga što sami postupak, a i procenat poklapanja, drugačije izgleda i tretira se u različitim oblastima.
"Ne možete nikako imati isti postupak i isti procenat poklapanja na matematičkom fakultetu i pravnom fakultetu. No, iako je procedura utvrđivanja na ustanovama, zakonom smo im, baš kao i Ithenticate softverom, obezbijedili ozbiljan mehanizam borbe protiv neetičkog postupanja i očekujemo od njih da taj mehanizam iskoriste", rekla je ona.
Pomoćnica ministra prosvjete ističe da je ovaj zakon snažan instrument u rukama ustanova.
"Vrijeme će pokazati spremnost našeg društva da zaštiti akademski integritet, ali ja čvrsto vjerujem da će ustanove imati znanja i volje da ga primijene kako društvo od njih očekuje", zaključila je Kurpejović.
Studentske prevare
Zakon o akademskom integritetu tretira i studentske prevare. Kurpejović kaže da se kršenjem načela akademskog integriteta smatraju prepisivanje, korišćenje nedozvoljenih sredstava i literature na ispitima i drugim oblicima provjere znanja, polaganje ispita i drugih provjera znanja za drugog, kao i drugi načini varanja studenata na ispitima i drugim oblicima provjere znanja.
Zakonom je, kako pojašnjava Kurpejović, definisano šta je to plagijat, te je prepoznat direktni plagijarizam (plagijat) kao prepisivanje dijela teksta ili cjelokupnog teksta, metode, ideje, algoritma, slike, grafikona od drugog autora, bez navodnika i citata u procentu koji je posebnim aktom ustanove propisan kao onaj zbog koga se pokreće postupak provjere pred etičkim odborom.
Tu je, takođe, kako dodaje autoplagijarizam koji podrazumijeva prepisivanje sopstvenog teksta u djelovima ili u cjelosti bez navođenja originalnog izvora i predstavljanja istog kao potpuno novog djela.
"Parafraziranje bez reference je preuzimanje ukupnog smisla ili pojedinih ideja tuđeg teksta bez navođenja izvora", navodi ona.
Zakonom su definisani i drugi oblici kršenja akademskog integriteta, poput fabrikovanja u naučnom istraživanju koje označava izmišljanje podataka i rezultata naučnog istraživanja i njihovo objavljivanje.
"Falsifikovanje u naučnom istraživanju je mijenjanje i prepravljanje podataka i rezultata naučnog istraživanja i njihovo publikovanje. Poklonjeno autorstvo podrazumijeva kupovinu radova (seminarskih, master, doktorskih i naučnih radova i drugih djela literature), pisanje radova u ime drugog i za njegov račun u cjelosti ili samo u dijelu. Citiranje izvan konteksta je prepisivanje ili parafraziranje teksta uz navođenje autora, ali u drugom kontekstu", rekla je ona.
IZVOR: Vebsajt CdM, 10.03.2019.
Naslov: Redakcija