Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje CGO, Juventas, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Queer Montenegro, Centar za monitoring i istraživanja CEMI i Centar za razvoj nevladinih organizacija CRNVO su povodom poziva predsjednika Crne Gore za prethodno konsultovanje sa nevladinim organizacijama čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda, u vezi davanja mišljenja o kandidatu Šućku Bakoviću, dosadašnjem Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, za tu poziciju, poručile da izbor na to mjesto ne smije da bude formalnost.
Kako se navodi u pismu predsjedniku države Filipu Vujanoviću, nevladinim organizacija je nejasno zašto se u ove konsultacije uključuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, a čime se krše odredbe Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ("Sl. list CG", br. 42/2011 i 32/2014) i Ustav Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), koji propisuju da je Zaštitnik nezavisno i samostalno tijelo, a zakonski je proces uređen tako da se konsultacije sprovode između zainteresovanih strana i predsjednika direktno bez uplitanja Vlade.
"Dalje, predstavljanjem jednog kandidata, konkretno sadašnjeg Zaštitnika, ograničava se proces konsultacija i svodi se na "glasanje" za i protiv tog prijedloga, odnosno praktično reizbor, čime se poništava duh Zakona koji predviđa najšire konsultacije koje treba da rezultiraju sa više prijedloga među kojima biste vi, kao ovlašćeni predlagač, izabrali najboljeg i predložili ga Skupštini. Vjerujemo da ima još onih koji su zaslužili da makar budu na istoj ravni razmatrani kao kandidati za ovu odgovornu funkciju i izražavamo žaljenje što se proces na ovaj način obesmišljava", navode iz NVO.
Kako se dodaje u pismu, kad je riječ o predloženom kandidatu Šućku Bakoviću, za novi mandat Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, zabrinjavajuće je da se insistira na ovom kandidatu upravo u godini kada je Evropska komisija u Izvještaju o Crnoj Gori za 2015. iznijela niz snažnih i oštrih ocjena o učinku i kapacitetima institucije Zaštitnika, čime se posredno direktno dovodi u pitanje politička volje države Crne Gore da sprovodi preuzete obaveze na putu ka EU i da uvažava preporuke Evropske Komisije.
"Konkretno, u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2015 stoji da "institucije za zaštitu ljudskih prava ostaju slabe. Ombudsman i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava treba da budu osnaženi, u skladu sa reformom antidiskriminacionog okvira. Znanje o međunarodnom i evropskom pravu i standardima ljudskih prava, te mogućnost kontrole trošenja sredstava, ostaju nedostatni". Takođe piše da su,,Neka radna mjesta u institutuciji Ombudsmana ostaju upražnjena, posebno u sektoru za ljudska prava i diskriminaciju. Sposobnost institucije da se djelotvorno bavi pritužbama građana ostaje ograničena: njena unutrašnja organizacija mora biti unaprijeđena kako bi odgovorila na širok mandat koji ima. Unutrašnji mehanizam nadzora nad procesuiranjem pritužbi trebalo bi da doprinese kvalitetu odluka. Generalno gledajući, ključne institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava, uključujući Ministarstvo, nemaju dovoljno zapošljenih a postojeći kadar mora proći kroz dalje treninge, posebno u oblasti međunarodnih standarda ljudskih prava", navode iz NVO.
Kako dalje objašnjavaju, kad je riječ o Nacionalnom preventivnom mehanizmu piše da je"inspekcijski nadzor od strane Ombudsmana je unaprijeđen u dijelu uslova pritvorenika, posebno zdravstvenih,ali, sektor za NPM ostaje bez dovoljno osoblja a njegovi kapaciteti treba da budu ojačani kroz unaprijeđenje kvaliteta posjeta i postavljanje prioriteta. Ostaje zabrinutost u dijelu prevencije i kažnjavanja torture i nečovječnog postupanja, kako u pritvorskim jedinicama tako i u zatvorima".
"U dijelu borbe protiv diskriminacije se navodi da "Kapacitet Ombudsmana da se djelotvorno bavi pritužbama ostaje ograničen i praćenje slučajeva diskriminacije koji su prijavljeni nije unaprijeđeno. LGBTI organizacije civilnog društva su nastavile da izražavaju zabrinutost zbog nedostatka rezultata institucije Ombudsmana, posebno u dijelu rada na inicijativama i pritužbama koje se odnose na diskriminaciju". U dijelu rodne ravnopravnosti se ocjenjuje "Zakon je, takođe, pomjerio upućujuće mehanizme o rodnoj ravnopravnosti iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava na instituciju Ombudsmana koji posljedično treba unaprijeđenje administrativnih kapaciteta kako bi odgovorio izazovima ove dodatne funkcije, uključujući zapošljavanje osoblja sa iskustvom u pitanjima rodne ravnopravnosti", poručuju iz NVO.
Kako dodaju, u dijelu oko LGBT prava se konstatuje da "saradnja između institucije Ombudsmana i LGBTI organizacija zahtijeva unaprijeđenje, kao i saradnja sa nadležnim institucijama."
"Izvještaj Evropske komisije nikad nije bio strožiji, i to sa pravom, prema postojećim kapacitetima i učinku institucije Ombudsmana koja postoji više od deset godina a još uvijek je, na žalost, po mnogo čemu, u inicijalnoj fazi razvoja za što su svakako najodgovorniji čelnici te institucije, a prije svih Zaštitnik ljudskih prava i sloboda. Stoga, insistiranje na nagradi u vidu novog mandata postojećem Zaštitniku umjesto pozivanja na odgovornost zbog ovakvih ocjena u najblažem okviru predstavlja lošu poruku i građanima Crne Gore i Evropskoj komisiji", navode iz NVO.
Oni smatraju da nema sumnje da su brojni identifikovani problemi i nedostatnosti, koji rezultiraju neefikasnošću institucije posljedica loših rukovodećih sposobnosti postojećeg Zaštitnika i nedostatka volje da se institucija izgradi u kompetentnog i relevantnog aktera zaštite i promocije ljudskih prava u Crnoj Gori, na što su relevantne NVO u Crnoj Gori u više navrata proteklih godina argumentovano ukazivale.
"Ako se to ignoriše, ne obesmišljava se samo proces konsultacija sa NVO već se direktno doprinosi daljem urušavanju institucije Ombudsmana, koja je u demokratskim društvima od ogromne važnosti.U daljem unaprijeđenju rada institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda neophodno je uzeti u obzir i pozitivna iskustva u funkcionisanju sličnih tijela u regionu, ali i šire. A to svakako podrazumijeva dijalog o alternativama, u okviru kojeg bi se razmatrali istovremeno brojni kandidati i među njima birao najbolji. Upravo taj najbolji bi ispunio dio očekivanja zainteresovane javnosti a koji se svakako odnosi i na češća pojavljivanja u javnosti, jasnije kritike na račun rada javnih institucija i službenika, nedvosmisleno otvoren prostor za djelovanje i svakodnevno korišćenje tog prostora, posebno u medijima i kroz sadržajnu saradnju sa NVO sektorom", zaključuje se u pismu predsjedniku Vujanoviću.
Izvor: Vebsajt CdM, 11.11.2015.