Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Propisuje se mogućnosti da svojstvo osiguranog lica mogu steći i članovi porodice koji imaju dozvolu za privremeni boravak radi spajanja porodice ili radi školovanja u skladu sa posebnim zakonom, pod uslovom da nemaju svojstvo osiguranog lica u drugoj državi sa kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. U cilju sprečavanja zloupotreba prava na bolovanje, predloženo da Fond za zdravstveno osiguranje refundira poslodavcu isplaćenu nadoknadu u visini od 70 odsto od osnova za nadoknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u prethodnoj godini. Propisano je da se bolovanje koristi tek istekom dva mjeseca od dana zaposlenja, osim u slučaju hitne medicinske pomoći i povrede na radu


Stranci koji imaju privremeni boravak u Crnoj Gori od sada će imati pravo na zdravstveno osiguranje preko člana porodice, što do sada nije bio slučaj. Ova novina predviđena je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je Vlada Crne Gore usvojila 8. septembra 2016. godine.

Važećim Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Sl. list CG", br. 6/2016 - dalje: Zakon) propisano je da status osiguranog lica stiču članovi porodice koji imaju prebivalište, odnosno odobren stalni boravak u našoj zemlji. Ta odredba, kako su naveli iz Ministarstva zdravlja, pravila je probleme stancima, uglavnom ženama iz okruženja koje su se udale za Crnogorce.

"Građanke iz okruženja status stalnog boravka sticale su tek nakon pet godina neprekidnog privremenog boravka, tako da se nijesu mogle osigurati preko svog bračnog druga i ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje preko supruga. Takođe, u doduše rijetkim slučajevima, ali ih ima, kada se dijete naših državljana iz određenih razloga, uglavnom medicinskih, rodi u Srbiji po važećem zakonu ne može se osigurati u Crnoj Gori preko roditelja, jer ima status stranca sa privremenim boravkom", naglasili su u Ministarstvu.

Sve ovo, kako ističu, bio je razlog zbog čega je u Prijedlogu zakona propisano da svojstva osiguranog lica mogu steći i članovi porodice.

"Tu se podrazumijevaju bračni ili vanbračni drug, djeca rođena u braku ili van braka, pastorčad, usvojena djeca kao i ona bez roditeljskog staranja, ako ih osiguranik izdržava, u skladu sa zakonom koji imaju dozvolu za privremeni boravak radi spajanja porodice ili radi školovanja u skladu sa posebnim zakonom, pod uslovom da nemaju svojstvo osiguranika u drugoj državi sa kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju", objasnili su iz Ministarstva.

Novina je i da je precizirano pravo poslodavca na refundaciju, u iznosu od 70 odsto od osnovne plate, što nije bio slučaj u važećem Zakonu.

"U cilju sprečavanja zloupotreba prava na privremenu spriječenost za rad, predloženo je pravo poslodavca da može isplaćivati naknadu i više od osnova za obračun naknade zarade za vrijeme bolovanja. Međutim, pravo na refundaciju je ograničeno. Ovo će svakako dovesti do smanjenja mogućnosti zloupotreba prava na privremenu spriječenost za rad"; naveli su iz Ministarstva.

Zloupotreba bolovanja, smatraju oni, spriječiće se i time što se ovim zakonom propisuje mogućnost korišćenja ovog prava tek istekom mjeseca od dana zaposlenja, osim u slučaju hitne medicinske pomoći i povrede na radu, kada se ovo pravo može ostvariti bez obzira na rok od dva mjeseca staža osiguranja.

"Ovo zakonsko rješenje znači da poslodavac može da obračunava i isplaćuje naknadu zarade prema kolektivnom ugovoru s tim da ne može isplatiti manje od 70 odsto od osnova"; naveli su oni, objasnivši da je osnov za obračun naknade zarade za vrijeme bolovanja prosjek osnovne plate koju je zaposleni ostvario u posljednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu u kome je nastupila privremena spriječenost za rad.

Dopunsko osiguranje, čija je primjena trebala da počne od početka 2017. godine, odložiće se za šest mjeseci, kako bi se do tada završilo povezivanje Kliničkog centra u jedinstveni informacioni sistem.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da je to osiguranje koje pokriva razliku u cijeni između obaveznog zdravstvenog osiguranja i pune cijene zdravstvene usluge.

"Obavezno zdravstveno osiguranje pokriva 80 odsto cijena usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa, a preostalih 20 pokriva se premijom dopunskog zdravstvenog osiguranja ili osiguranik doplaćuje razliku do punog iznosa cijene zdravstvene usluge", naveli su iz ovog resora.

Veliki broj kategorija osiguranika, kako dodaju, oslobođen je obaveze dopunskog osiguranja. To su djeca, stariji od 65 godina, korisnici najniže penzije, dobrovoljni davaoci organa, tkiva i krvi, zatim korisnici socijalno zaštitnog prava, trudnice, kao i slijepi i gluvonijemi.

Izvor: Izvor: Vebsajt CdM, 08.09.2016.