Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

GRAĐANI NE ZNAJU KOME DA SE ŽALE NA RAD ADVOKATA

12.06.2017.


Više od dvije trećine crnogorskih građana ne zna kome može da se žali u slučaju nesavjesnog rada advokata, pokazalo je istraživanje o rezultatima primjene sistema disciplinske odgovornosti advokata koje je uradila Akcija za ljudska prava (HRA).

Kako je saopšteno na panel diskusiji "Advokatura u Crnoj Gori u kontekstu reforme pravosuđa", istraživanje je pokazalo je da je poslednjih godina bio dominantan princip nezamjeranja kolegama, bilo u odnosu predsjednika sudova prema advokatima, bilo unutar Advokatske komore.

"To je ugrozilo princip uspostavljanja profesionalne odgovornosti kao i povjerenje javnosti u rad Advokatske komore i advokata", istakla je Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala da je HRA, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), sprovela istraživanje u kojem je učestvovalo 1016 građana od kojih je utvrđeno da je njih 157 koristilo usluge advokata.

"Od 157 ljudi, 56,4 odsto je bila potpuno ili uglavnom zadovoljno kvalitetom pružene advokatske usluge, 20 odsto nije bilo zadovoljno ili uglavnom nije bilo zadovoljno, a 16,5 odsto i jeste i nije bilo zadovoljno", navela je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, najviše zabrinjava podatak da je čak 69 odsto ispitanika, odnosno više od dvije trećine ukupnog broja građana koji su ispitani, reklo da nije znalo kome mogu da se žale u slučaju nesavjesnog rada advokata.

"Mislimo da Advokatska komora treba da uradi više, da na svojoj veb stranici objavi uputstvo građanima kako da napišu prijavu, šta da navedu u njoj, i u kom roku moraju da je podnesu", istakla je Gorjanc Prelević.

Kako je navela, u periodu od 2014, 2015. i 2016. godine je bilo slučajeva da je sud u 18 slučajeva razriješio branioce po službenoj dužnosti zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti.

"U Advokatskoj komori su ukazali da nisu obaviješteni i o ni jednom takvom slučaju. S druge strane, Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon)obavezuje predsjednika suda da o svakom razriješenju obavijesti Komoru. U Strategiji reforme pravosuđa, koja je usvojena na početku 2014. godine, stoji da nijedan slučaj do tog datuma Komora nije utvrdila odgovornost nijednog advokata", ukazala je Gorjanc Prelević.

Ona je rekla da su disciplinski organi Advokatske komore u poslednjih pet godina riješili ukupno 214 prijava.

"Od tih 214 prijava, Disciplinski sud je utvrdio odgovornost u samo četiri slučaja, što je manje od dva odsto. Veliki broj prijava, 63,5 odsto je odbačeno zbog zastarjelosti. Ovakva statistika nam ukazuje da građani i klijenti nisu bili obaviješteni o roku u kome mogu podnijeti prijavu, kao i da je rok od šest mjeseci za podnošenje prijave suviše kratak", istakla je Gorjanc Prelević.

Kako je precizirala, od 214 prijava, samo 14 je dovelo do toga da se sprovodi postupak utvrđivanja odgovornosti. "Svake godine je barem jedan taj postupak završen obustavom zbog zastarjelosti".

"U postupcima u kojima je utvrđeno da disciplinska odgovornost trojici advokata, četiti su bile utvrđene dogovornosti, izrečene su tri novčane kazne i jedna mjera privremenog brisanja iz imenika advokata u trajanju od jedne godine", navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala sa se iznosi novčanih kazni, koje su dosuđivane, kreću od 500 do najviše 1.250 eura, ocijenjujući da te kazne nisu dovoljne za generalnu prevenciju, obeshrabrivanje kršenja normi, "posebno imajući u vidu i da se odluke o utvrđivanju odgovornosti ne objavljuju javno".

"Smatramo da je očigledno poslednjih godina bio dominantan princip nezamjeranja kolegama, bilo od strane predsjednika sudova advokatima, bilo unutar Advokatske komore. S druge strane, mislimo da to ugrožava princip uspostavljanja profesionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u rad Advokatske komore i advokata", istakla je Gorjanc Prelević.

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore, Zdravko Begović, ukazao je da ne pamti da je jedan zakon funkcionisao na bolji način od Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Sl. list CG", br. 20/2011 i 20/2015), navodeći da su oko 80 odsto advokati uspjeli u sporovima besplatne pravne pomoći.

"I onda na kraju ispada da postoji 18 rješenja u kojima su advokati razriješeni zbog nasavjesnog obavljanja dužnosti. Smatram da je to minorno. Ni jedno rješenje za branioce po službenoj dužnosti, niti za branioce u predmetima za besplatnu pravnu pomoć nisam dobio. Ili je to stvar suda koji smatra da nas ne treba obavijestiti o tome ili je to stvar lične nezainteresovanosti", istakao je Begović.

On je, govoreći o novoj advokatskoj tarifi uazao da je Advokatska komora formirala Radnu grupu koja će, kako je najavio, za nekoliko dana predlog nove tarife dostaviti svim crnogorskim advokatima.

"Suština nove advokatske tarife je fokusirana na broj 11, koji se tiče zastupanja više osoba. Takođe, po važećim poreskim propisima, obaveze mladih advokata su veoma velike i preuzećemo sve da Ministarstvo finansija ponudimo predloge kako bi mladi advokati na lakši način mogli da definišu svoje poreske obaveze", istakao je Begović.

Disciplinski tužilac Advokatske komore, Sava Popović, ukazao je da kad suoče prvi put stranke i advokate ima efekta.

"Naročito kad advokatu prezentiramo činjenicu, i součimo ga sa istim, on zaključi šta treba napraviti kako bi to ispravio", naveo je Popović.

Panel diskusiju je organizovala HRA u saradnji sa CeMIjem, u okviru projekta "Ka efikasnom pravosuđu – unaprijeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa", koji je finansijski podržala Kraljevina Holandija.


IZVOR: Vebsajt CdM, 08.06.2017.


Naslov: Redakcija