Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

DRI: PORESKA UPRAVA NE MOŽE DA OBEZBIJEDI EFIKASNU NAPLATU DUGA


Poreska uprava PU nije u mogućnosti da obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga, sa postojećim modelom naplate i raspoloživim ljudskim resursima, konstatovala je Državna revizorska institucija DRI.

Državni revizori su uradili reviziju uspjeha efikasnosti Poreske uprave (PU) u sprovođenju mjera naplate poreskog duga i ocijenili da ta institucija nije stvorila neophodne uslove za efikasno sprovođenje mjera naplate potraživanja. Cilj revizije je bio da utvrdi da li subjekt revizije preduzima odgovarajuće mjere prilikom naplate poreskog duga i da li se one efikasno sprovode.

Kolegijum DRI naveo je u izvještaju o reviziji uspjeha efikasnosti PU, da otežavajuću okolnost u upravljanju poreskim dugom predstavljaju nenaplative poreske obaveze koji se povećavaju na dnevnom nivou, za procenat zatezne kamate. To, kako se dodaje, utiče na nerealno iskazivanje ukupnog poreskog duga.

"Postoji dodatan prostor za jačanje preventivnih mjera koje bi trebalo da spriječe nastanak poreskog duga", navodi se u izvještaju.

Državni revizor se, kako se dodaje, nije mogao uvjeriti u tačnost podataka o strukturi i ukupnom iznosu poreskog duga na 31. decembar 2014. godine. Razlog je, kako je objašnjeno, činjenica da evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi PU, nije jedinstvena i nije u dovoljnoj mjeri sistematična i ažurna.

U postupku revizije pregledana je dokumentacija poreskih dužnika koji se nalaze na crnim listama, koje kvartalno objavljuje PU.

"Prilikom izbora poreskih dužnika u uzorak korišćeni su kriterijumi kao što je iznos poreskog duga, regionalni princip i status poreskog obveznika. Obuhvaćena su privredna društva i to akcionarska, društva sa ograničenom odgovornošću, javna preduzeća, opštine, nevladine organizacije i preduzetnici", rekli su iz DRI.

Nadležni Kolegijum DRI, dao je PU određene preporuke, među kojima je da centrala PU treba da izradi procedure o internim postupcima koji regulišu naplatu poreskih računa, u skladu sa usvojenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

"Izrada procedura treba da omogući područnim jedinicama jedinstven pristup u postupku naplate poreskih potraživanja, praćenje rezultata rada i kvantifikaciju učinka", smatraju u DRI.

Preporuka je i da PU treba da izradi i implementira procedure odnosno kontrole i unaprijedi svoj informacioni sistem.

"Centrala PU treba da inicira aktivnosti na izradi modela analize rizika u postupku naplate, u skladu sa pozitivnom praksom poreskih organa i iskustvom PU u sprovođenju naplate poreskih obaveza i da ga ažurira u skladu sa promjenjivim poreskim okruženjem", rekli su iz DRI.

Preporuka DRI je i da centrala PU treba da obezbijedi kontrolu rada područnih jedinica i kontinuirano prati njihove aktivnosti i ostvarivanje rezultata.

"PU treba da razmotri mogućnost korišćenja instituta javnog izvršitelja u postupku naplate poreskih obaveza, što bi trebalo da omogući PU da nadomjesti ograničenja ljudskih resursa kao i potpunu upotrebu ovlašćenja prilikom određivanja predmeta prinudne naplate koji su dati Zakonom o poreskoj administraciji, posebno imajući u vidu da to ne bi podrazumijevalo angažovanje dodatnih budžetskih sredstava", navodi se u izvještaju.

DRI preporučuje i da PU u saradnji sa Ministarstvom finansija utvrdi model kojim će se definisati kriterijumi za identifikaciju nenaplativog poreskog duga i način klasifikacije i evidencije, u skladu sa zakonom, računovodstvenim principima i pozitivnom praksom.

"Neophodno je da PU obavi otpis nenaplativih poreskih potraživanja u skladu sa usvojenim modelom i da se isti obavlja periodično, u skladu sa računovodstvenim principima", rekli su iz DRI.

PU bi, kako je navedeno, trebalo i da intenzivira aktivnosti na uvođenju preventivnih mjera koje bi trebalo da imaju uticaj na nastanak poreskog duga u skladu sa pozitivnom praksom poreskih organa.

"PU bi trebalo da nastavi sa aktivnostima koje bi trebalo da doprinesu profesionalnosti i neselektivnom tretmanu poreskih obveznika, orijentisanosti na potrebe obveznika i transparentnosti", rekli su iz DRI. Iz DRI je saopšteno da je, prema podacima PU, poreski dug u periodu od 2010. do prošle godine u konstantnom porastu.

"Najveće povećanje je ostvareno u prošloj godini kada je poreski dug bio za 101,75 miliona eura veći u odnosu na prethodnu godinu ili oko 20 odsto. Na kraju prošle godine poreski dug je iznosio 551,93 miliona eura", navodi se u izvještaju.

Prema podacima PU, u taj iznos duga nije uračunat dug državnih organa od 85,9 miliona eura.

"Dug državnih organa nije uzet u obzir iz razloga što kod njih postoji preplata od 84,86 miliona eura, zbog pogrešnih uplata od Državnog trezora i zbog prestanka statusa obveznika", objašnjeno je u izvještaju.

U iznos poreskog duga na kraju prošle godine nije uračunat reprogram iz 2003. godine od 25,98 miliona eura, odložena plaćanja od 39,99 miliona eura, nerealizovana preusmjerenja od 8,56 miliona eura i dug Saveznog ministarstva odbrane od osam miliona eura.

 

"Prema podacima PU, najveće učešće u strukturi poreskog duga u posljednjih pet godina u kontinuitetu imaju porezi i doprinosi na dohodak pojedinaca, zatim porez na dodatu vrijednost (PDV) i porez na promet nepokretnosti", navodi se u izvještaju.

Prema dokumentaciji PU utvrđeno je da je poreski dug preduzeća u stečaju, u periodu od četiri godine, više nego udvostručen.

"Tako je poreska obaveza preduzeća kod kojih je uveden stečaj na dan 31. decembar 2010. godini iznosila 78,14 miliona eura, a na dan 31. decembar prošle 146,08 miliona eura", zaključuje se u izvještaju DRI.

Izvor: Vebsajt CDM, 11.06.2015.