Vlada razmišlja o mogućnosti da umjesto jedne uvede dvije niže stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), saopštio je ministar finansija, Darko Radunović.
"Prema tom modelu, sadašnja PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu bi se dodatno umanjila, dok bi se uvećala poreska stopa na ostale proizvode, na koje se sada primjenjuje jedinstvena niža stopa", ukazao je Radunović.
Radunović je, na pitanje da li će se, u cilju povećanja budžetskih prihoda, ubrzavati akcizni kalendar i da li se razmišlja u pravcu povećanja postojećih poreskih stopa ili uvođenja novih, odgovorio da čak i u državama koje nemaju probleme finansiranja javne potrošnje, fiskalni sistem treba stalno da bude predmet moguće optimizacije, na način koji neće ugroziti njegovu predvidivost i stabilnost.
"Imajući u vidu potrebu sanacije budžetskog deficita i smanjenja javnog duga, mi, očigledno, imamo dodatne razloge da pratimo i unaprijeđujemo naše fiskalne mehanizme. Zbog toga Ministarstvo finansija priprema fiskalnu strategiju koja će prepoznati mjere koje, u srednjeročnom periodu, treba da obezbijede stabilnost i održivost javnih finansija, uz stvaranje uslova za povećanje investicionog kapaciteta države", rekao je Radunović.
Opredjeljenje Vlade je, kako je naveo, da sve fiskalne promjene moraju biti dimenzionisane tako da ne ugroze životni standard građana i da imaju pozitivan uticaj na privrednu djelatnost.
"Čak i uz ta ograničenja, ima prostora za povećanje određenih poreskih stopa. Pomenuću akcizne obaveze na proizvode koji nemaju egzistencijalni značaj za građane, štaviše predstavljaju opasnost po zdravlje, poput cigareta, alkoholnih i gaziranih pića", ukazao je Radunović.
On je saopštio da je jedna od opcija koju Vlada smatra realnom i racionalnom povećanje poreza na nepokretnosti, koje predstavljaju višak stambenog prostora, odnosno na sekundarne stambene objekte.
Predmet fiskalne analize i moguće promjene biće i sva izuzeća, odnosno poreska oslobođenja uvedena dosadašnjim propisima.
"Treba imati u vidu da sve izmjene poreskog sistema moraju biti usklađene sa evropskim zakonodavstvom. Takođe, moramo očuvati, pa i unaprijediti, sadašnji nivo konkurentnosti fiskalnog sistema u odnosu na druge države regiona, kako bismo zadržali jaku poziciju u
Na pitanje da li je država blizu bankrota i da li će u nekom momentu morati da uđe u aranžman sa Svjetskom bankom (SB) i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Radunović je odgovorio da Vlada uspješno servisira sve obaveze i da nema nikakvih znaka, ni bojazni od eventualnog bankrota.
"Oni koji teze o bankrotu zasnivaju na kvantifikacijama javnog duga Crne Gore upućujem na uporednu analizu sa drugim državama regiona, pa i na stepen zaduženosti vodećih svjetskih ekonomija", ukazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, Vlada ima intenzivne razgovore sa SB, sa čijim stručnjacima analizira sve aspekte optimizovanja budžeta u cilju dostizanja suficita u kratkoročnom periodu.
"Uspješnost u implementaciji sanacionih mjera koja bi dovela do smanjenja deficita može biti pretpostavka za zaključivanje kreditnog ili garantnog aranžmana sa SB, koji bi nam omogućio obezbjeđenje sredstava za finansiranje budžeta za narednu i 2019. godinu", poručio je Radunović.
On je rekao da, iako Vlada u ovom momentu ne planira ulazak u formalni aranžman sa MMF-om koji za to pokazuje zainteresovanost, pridaje veliki značaj saradnji sa tom važnom finansijskom institucijom.
"U svakom slučaju, planiranje fiskalne politike polazi od potrebe očuvanja životnog standarda građana, uz posebnu senzitivnost prema najsiromašnijem sloju stanovništva. Uz to, svakako ćemo insistirati na kontinuitetu razvojne funkcije budžeta, kao osnove za ostvarenje većih stopa ekonomskog rasta", dodao je Radunović.
Na pitanje da li Vlada planira da se u drugom kvartalu zaduži emisijom obveznica ili na neki drugi način, i u kom iznosu, Radunović je rekao da Ministarstvo pregovara sa finansijskim institucijama o mogućim kreditnim aranžmanima.
"Naš plan je da sve potrebe zaduživanja za finansiranje budžeta realizujemo u prvoj polovini godine. Nakon završetka pregovora, biće poznati mogući kreditori, obim i uslovi zaduženja, na osnovu čega ćemo vidjeti postoji li potreba za obezbjeđivanjem drugih izvora finansiranja, poput emitovanja obveznica na domaćem tržištu", ukazao je Radunović.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 11.04.2017.
Naslov: Redakcija