Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

TUŽILAČKI SAVJET I DRŽAVNO TUŽILAŠTVO: Tokom 2016. godine potvrđeno 97 % optužnica. Povećan broj predmeta koji su riješeni sporazumnim priznanjem krivice i odloženim krivičnim gonjenjem

12.04.2017.


U postupku sudske kontrole optužnica iz nadležnosti državnog tužilaštva, potvrđene su optužnice protiv 813 osoba, odnosno 97,37 odsto, pokazao je Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2016. godinu.

Navodi se da su u prethodnoj godini podnijeti optužni predlozi protiv 2.702 lica.

"U 99,04 odsto ovih akata sud nije utvrdio da postoje nedostaci i potreba za bolje razjašnjenje stanja stvari u predmetu", kaže se u Izvještaju.

Kako se ističe, u slučaju osnovnih i viših državnih tužilaštava osuđujućom presudom riješeno je 91,27 odsto optuženja, oslobađajućom 6,28 odsto, dok je odbijajućom presudom riješeno 2,43 odsto optuženja.

Tužilačka istraga trajala je u prosjeku četiri mjeseca i 21 dan.

Izvještaj pokazuje da je prošle godine povećan broj krivičnih predmeta koji su riješeni sporazumom o priznanju krivice i odloženim krivičnim gonjenjem.

"Ovim alternativnim načinima rješavanja krivičnih predmeta postiže se veća efikasnost, ekonomičnost i ubrzava sudski postupak, a istovremeno smanjuju troškovi postupaka, pri čemu se strogo vodi računa da se ne ugroze interesi zakonitosti i pravičnosti", piše u Izvještaju.

U dokumentu se pojašnjava da se institut odloženog krivičnog gonjenja primjenjuje za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, dok se sporazum o priznanju krivice može zaključiti za sva krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, nezavisno od zaprijećene kazne, osim za krivična djela terorizma i ratnih zločina.

"U krivičnim predmetima u kojima su zaključeni sporazumi o priznanju krivice za najteža krivična djela korupcije i organizovanog kriminala, paralelno se vode finansijske istrage, tako da sporazum o priznanju krivice ne limitira finansijske istrage", navodi se u Izvještaju.

Pojašnjava se da se razlika između ta dva oblika alternativnog pristupa u rješavanju predmeta, osim u pogledu propisane kazne, sadrži i u tome da se u slučaju odloženog krivičnog gonjenja predmet rješava odlukom državnog tužioca, dok kod sporazuma o priznanju krivice, konačnu odluku donosi nadležni sud.

"Sporazumom o priznanju krivice riješeni su predmeti protiv 167 učinilaca krivičnih djela, u osnovnim i višim državnim tužilaštvima 139 sporazuma, a u Specijalnom državnom tužilaštvu 28 sporazuma", precizira se u Izvještaju.

Navodi se da su primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja državni tužioci prošle godine riješili predmete protiv 591 učinioca.

U Izvještaju se navodi da je prošle godine Komisija za etički kodeks razmatrala dva predmeta.

"U jednom predmetu Komisija je utvrdila da ponašanje državnog tužioca nije bilo u skladu sa Etičkim kodeksom državnih tužilaca, dok je u drugom predmetu utvrđeno da državni tužioci svojim ponašanjem nijesu povrijedili načela i pravila Kodeksa", precizira se u dokumentu.

Kako se poručuje, Komisija za etički kodeks preduzimaće kontinuirane aktivnosti kako bi se podigla svijest građana u pogledu povreda Kodeksa tužilačke etike.

"Cilj je da se građanima omogući da prepoznaju postupanje nosilaca tužilačke funkcije, koje je suprotno pravilima etike", kaže se u Izvještaju.

Na web stranici tužilaštva nalazi se kontakt podaci putem kojih se građani mogu obratiti Komisiji ukoliko smatraju da je državni tužilac prekršio etički kodeks.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 11.04.2017.


Naslov: Redakcija