Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore je pozvao državne institucije da preispitaju usvajanje odredbi koje bi u ozbiljnoj mjeri ograničile sprovođenje javnih rasprava, saopšteno je iz Instituta alternativa.
Iz Instituta alternativa su ukazali da je Milena Milošević, istraživačica u toj NVO krajem decembra učestvovala na sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije i Crne Gore.
"Na sastanku je prezentovala naše ključne nalaze i sugestije za unapređenje reforme javne uprave, uključujući i učestvovanje građana u donošenju odluka. Ona je podsjetila da je Vlada, van planiranih aktivnosti Strategijom reforme javne uprave, na sjednici 16. novembra 2017. godine utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi", navodi se u saopštenju.
Oni podsjećaju da predlog predviđa da se javna rasprava neće sprovoditi "kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta; u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima; kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje".
Predložene zakonske izmjene, ukazali su, takođe su utvrđene bez javne rasprave.
"U pogledu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj upravi, ZOK poziva državne organe Crne Gore da preispitaju usvajanje odredbi koje bi u ozbiljnoj mjeri ograničile dobru praksu sprovođenja javnih rasprava", piše u Deklaraciji koju je ovo tijelo usvojilo na posljednjem sastanku, koji je organizovan 19. decembra 2017. godine u Briselu.
Predlog zakona je trenutno u skupštinskoj proceduri.
Iz Instituta alternativa dodaju da je poslanik Željko Aprcović uložio amandman, kojim se predlaže da se umjesto eksplicitne zabrane sprovođenja javnih rasprava u prethodno opisanim situacijama, predlagačima ostavi mogućnost da procijene da li je javna rasprava neophodna ili ne.
"Predloženim amandmanom se, ipak, daje mogućnost da se i u navedenim situacijama sprovodi postupak javne rasprave, s tim što ista nije obaveza za obrađivača zakona ili strategije", piše u obrazloženju amandmana.
Ipak, kako su ukazali, ni ova norma ne bi suštinski otvorila proces donošenja odluka o planiranju budžeta ili propisima iz oblasti bezbjednosti, koji se tiču svih građana, jer bi nadležne institucije arbitrarno odlučivale da li da u proces donođenja određenih zakona ili strategija uključe građane ili ne.
"Stoga, Institut alternativa još jednom apeluje na Skupštinu da ne usvoji izmjene Zakona, koje su utvrđene bez učešća građana, a kojima se značajno ograničava prostor njihovog uticaja na donošenje odluka", zaključuje se u saopštenju.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 10.01.2018.
Naslov: Redakcija