Institucije koje se bave saobraćajem trebalo bi kadrovski ojačati saobraćajnom strukom, omogućiti stručnjacima da rade svoj posao, što bi uticalo da broj nezgoda na crnogorskim putevima bude manji, smatra sudski vještak Mirko Đurović.
"Kada bi vozači bili obrazovaniji i kada bi se često ukazivalo na posledice saobraćajnih nezgoda, pojačavajući represivne mjere, broj nezgoda bi bio manji", rekao je Đurović.
On je rekao da se ne može svako baviti saobraćajem, upozoravajući da Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ("Sl. list CG", br. 33/2012 i 58/2014) omogućava da Pravila saobraćaja može predavati i pravnik.
"Pravnik tokom školovanja ne uči nijednu stavku iz pravila saobraćaja i to može loše uticati na znanje budućih vozača. Na taj način dolazi do improvizacije saobraćajne struke, narušavanja saobraćaja i povećanja nezgoda", ocijenio je Đurović.
Prema njegovim riječima, nije jasno kako pravnik može da razumije problematiku bezbjednosti saobraćaja i kako će, recimo, objasniti u teorijskoj nastavi stavku o motorima sa unutrašnjim sagorjevanjima.
"Jasno je da imamo improvizaciju saobraćajne struke što potencijalno povećava nastanak saobraćajnih nezgoda i povećanje materijalnih šteta", rekao je Đurović.
On smatra da bi ovu spornu odredbu u Zakonu trebalo ukinuti.
"Zamislite kada bi pravnici projektovali zgradu, izvodili radove na građevinskim objektima, bavili se hirurgijom ili veterinarskim poslovima. Veća je opasnost u saobraćaju da pravnik predaje Pravila saobraćaja, odnosno nestručan čovjek da se bavi obrazovanjem iz te oblasti, nego što je upotreba zimskih guma u uslovima koja nijesu predviđena", kaže Đurović.
On ocjenjuje da institucije koje se bave saobraćajem, a posebno auto škole treba ojačati sa predavačima teorijske nastave i specijalizovanim instruktorima. "Treba uvesti i česta savjetovanja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, što je i predviđeno Zakonom".
Đurović smatra da su represivne mjere značajne ukoliko se primjenjuju kontinuirano i neselektivno.
"Represivne mjere za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja su neophodne, ali su zakonske kazne previsoke pa ih treba smanjiti da odgovaraju našim prilikama. Treba razmisliti i da se vrate policajcu ovlašćenja da na licu mjesta naplati kaznu kada vozač napravi prekršaj", kazao je Đurović.
On smatra da bi trebalo uvesti oznake na vozilu da u saobraćaju učestvuje početnik u vožnji.
Đurović upozorava da se veliki broj nezgoda u kojima učestvuju djeca događa na putu od kuće do škole, zbog čega obrazovne institucije ne smiju da budu ravnodušne.
"Da bi se poboljšala bezbjednost saobraćaja značajne su preventivne mjere kao što su poruke, informacije, zapažanja i preporuke koje saobraćajna policija može da šalje putem radija i drugih sredstava učesnicima u saobraćaju. Dobro bi bilo da se ove informacije dolazile u jednu bazu gdje bi se obrađivale, vršila selekcija i na osnovu toga se donosile odluke koje će se od njih plasirati javnosti", naveo je on.
Prema njegovim riječima, program obuke vozača u teorijskom dijelu opisuje ponašanje djece u saobraćaju, ali to nije dovoljno, jer ona zaslužuju posebnu brigu, kako zbog uticaja na nastajanje nezgoda, tako i zbog toga što ovoj problematici nije posvećeno dovoljno pažnje.
On ističe da su ukazivali nadležnim institucijama da posebno i izričito označe područja gdje se djeca često kreću, kako bi vozačima skrenuli pažnju da povećaju oprez.
"Na predavanjima zahtijevamo da budući vozači vode računa gdje će smjestiti djecu u automobilima, da pravilno postave dječja sjedišta, vežu pojaseve i dosljedno poštuju pravila bezbjednosti saobraćaja na putevima", rekao je Đurović.
Izvor: Izvor: Vebsajt RTCG, 09.10.2016.