Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

OCJENA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI: Podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o održavanju stambenih zgrada

10.06.2019.


Institut alternativa je podnio Inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada ("Sl. list CG", br. 41/2016 i 84/2018 - dalje: Zakon) koje Vlada koristi kao osnov za donošenje i primjenu odluka o rješavanju stambenih potreba funkcionera. Smatramo da se spornim odredbama "vještački održavaju u životu" podzakonska akta koja uređuju pitanja van ovog Zakona i koji su "zaostavština" starog sistema, poručio je predsjednik UO IA Stevo Muk.

"Riječ je o Odluci o rješavanju stambenih potreba državnih službenika i namještenika ("Sl. list CG", br. 31/2014 i 3/2018) i Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera ("Sl. list CG", br. 31/2014, 24/2016 i 3/2018). Ova akta donijeta su na osnovu Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada ("Sl. list CG", br. 4/2011, 40/2011 - dr. zakon, 1/2014 i 6/2014 - ispr.) iz 2011., odnosno 2014. godine. Međutim, novi Zakon iz 2018. godine kaže da one "ostaju na snazi i nakon stupanja na snagu ovog Zakona", objasnio je Muk.

Osporene odredbe su, kako je dodao, protivustavno smještene u ovaj Zakon i predstavljaju neustavni osnov za donošenje navedenih odluka i temelj neustavne prakse koju koriste Vlada, Sudski i Tužilački savjet.

"Iako zvuči gotovo nevjerovatno, Vlada je uspjela da ove odredbe zadrži u zakonu koji uređuje "prava i obaveze etažnih vlasnika u pogledu održavanja stambene zgrade i zajedničkih djelova stambene zgrade", protivno Ustavu i zakonodavnom sistemu. Osporene odredbe su godinama opstale, ne samo kao ostatak prakse ranijeg društvenog sistema, već i suprotno drugim sistemskim zakonskim rješenjima, Zakonu o socijalnom stanovanju ("Sl. list CG", br. 35/2013), Zakonu o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/2009 i 40/2011 - dr. zakon) i propisima koji uređuju prava javnih funkcionera", ukazao je Muk.

Osporene odredbe osim što su zadržane u Zakonu gdje im mjesto nije, prema njegovim riječima, podrivaju vladavinu prava i posredno diskriminišu druge građane.

"Osporene odredbe su problematične i s aspekta Zakona o državnoj imovini koji propisuje definiciju stana za službene potrebe kao stana namijenjenog za smještaj izabranih i postavljenih lica za vrijeme obavljanja funkcija i dužnosti. Time je precizno definisana svrha "smještaj" i vremensko ograničenje "za vrijeme obavljanja funkcija i dužnosti" iz čega je jasna namjera zakonodavca da utvrdi svrhu i ograničenja raspolaganja državnom imovinom u navedene svrhe", dodao je on.

Prema riječima Muka, utvrđivanje pravnog osnova za trajno rješavanje stambenih pitanja javnim funkcionerima i državnim službenicima na način kako je propisano podzakonskim aktima na osnovu osporenih odredbi Zakona čini se diskriminacija prema građanima zaposlenim u privatnim privrednim društvima i drugim pravnim licima.

"Dok nije sporno da država može da omogući privremeno uslove (plaćanjem cijene zakupa stana, omogućavanjem stanovanja u stanu u vlasništvu države) za stanovanje pojedinim licima za vrijeme obavljanja poslova (npr. pripadnik Vojske Crne Gore ili službenik policije na radu van mjesta stanovanja), neustavno i nezakonito je trajno raspolaganje državnom imovinom u ove svrhe. Nezakonito je i omogućavanje kredita za rješavanje stambenih potreba, jer se poslovima kreditiranja u skladu sa Zakonom o bankama ("Sl. list CG", br. 17/2008, 44/2010, 40/2011 - dr. zakon i 73/2017 - dr. zakon) bave poslovne banke koje na tržištu ovih usluga obezbjeđuju uslove za ugovaranje stambenih kredita građanima Crne Gore", tvrdi on,

Dodatno je diskriminatorno, kako dodaje, što Vlada preko Komisije za stambena pitanja omogućava značajno povoljnije uslove za rješavanje stambenog pitanja nego kroz javne politike Vlade koja je tri puta sprovodila projekat pod nazivom "1000 +".

"Naime, u okviru tog projekta, "40 odsto sredstava namijenjeno je korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru", pa se na ovaj način i dodatno ili dvostruko vrši diskriminacija, ovaj put među pripadnicima iste kategorije lica odnosno društvene grupe", smatra Muk.


IZVOR: Vebsajt CdM, 05.06.2019.


Naslov: Redakcija