Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SUDSKIM PRIPRAVNICIMA DUGUJE SE OKO 300 HILJADA EURA

10.05.2018.


Više od 100 pripravnika koji su pripravnički staž odradili u sudovima u periodu od 2010. pa do kraja 2016. godine ostali su uskraćeni za dio zarada po tom osnovu, zbog čega su neki od njih tužili državu i dobili pravosnažne presude, a drugi pokušavaju da probleme riješe kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

Njima je mjesečna zarada trebalo da bude najmanje 80 odsto zarade koju primaju savjetnici u sudovima, a što je definisano Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa.

Zakidanje po jednom pripravniku na mjesečnom nivou bilo je oko 80 eura. Kako pripravnički traje tri godine, zakinuti dio iznosi skoro tri hiljade eura po jednom pripravniku. Osnovni dug za njih iznosio bi skoro 300 hiljada eura, ali sa kamatama i sudskim troškovima može biti i više od pola miliona.

Vlada namjerava da od Vrhovnog suda, kojim predsjedava Vesna Medenica, izdejstvuje "pravni stav" kojim će se obavezati niži sudovi da te tužbe pripravnika odbace.

U korist pripravnika je donijeto nekoliko pravosnažnih sudskih presuda, da bi krajem prošle godine Sudski savjet uputio obavještenje nižim sudovima da se ne ide u sudski postupak, već da se ti sporovi rješavaju pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Tokom prošlog mjeseca, ovlašćeni zastupnici sudova tražili su od Agencije odlaganje ročišta po predatim zahtjevima jer "čekaju dalje instrukcije nadležnih", ali nije objašnjeno o kojim je instrukcijama riječ.

Postupci pred ovom agencijom nijesu besplatni, jer njeni miritelji naplaćuju naknade od 150 eura po radniku.

Država je i u nekim ranijim slučajevima (kada su bili u pitanju "tipski sporovi" MUP-a i Vojske) kako ne bi plaćala greške svojih činovnika pribjegavala pribavljanju "pravnog stava" Vrhovnog suda koji se na taj način stavlja u službu zaštite državnog budžeta, a ne zaštite građana. "Pravni stav" Vrhovnog suda nema utemeljenje u Ustavu i nije obavezujući za niže sudove.

U tim ‘tipskim sporovima’ nadležni sudovi su usvajali tužbene zahtjeve tokom dužeg perioda, da bi u jednom momentu Vrhovni sud ‘pravnim stavom’ promijenio sudsku praksu. Nakon toga su isti zahtjevi redom odbijani sa pozivom na konkretni stav Vrhovnog suda.

U jednoj od presuda Osnovnog suda u Beranama, koju je potvrdio bjelopoljski Viši sud, pripravnik koji je dvije godine stažirao u Osnovnom sudu u Bijelom Polju ostao je uskraćen za 366 eura za period od pet mjeseci.

"Kod ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja prvostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je primjenjujući odredbe Opšteg kolektivnog ugovora i usvojio tužbeni zahjtev, jer iznos zarade zaposlenog ne može biti niži od onoga što je definisano Opštim kolektivnim ugovorom", piše u presudu Višeg suda. Sličnu presudu donio je Viši sud u Podgorici koji je odbio žalbu Osnovnog suda u Herceg Novom (zastupnik Zaštitnik pravnih interesa države) i potvrdio presudu podgoričkog Osnovnog suda da se isplati ukupno 4.458 eura za četvoro pripravnika.

"Prvostepeni sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da su zarade isplaćivane u nižem iznosu od onog koji je bio definisan opštim i granskim kolektivnim ugovorom, pa im je na taj način pričinjena šteta koja se treba nadoknaditi", piše, između ostalog, u presudi Višeg suda u Podgorici.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 08.05.2018.


Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija