Korupciju građani prepoznaju kao problem u crnogorskom društvu, istraživanja javnog mnjenja markiraju i ključne oblasti u kojima koruptivne radnje najviše pogađaju javne interese dok, u praksi, i pored angažovanijih prijava građana, i dalje vrlo teško konkretni slučajevi dobijaju epilog.
Da stvari budu komplikovanije, percepcija korupcije i spremnost da se upre prstom javno ili anonimno, ne korespondiraju sasvim, bilo iz nepovjerenja u zvanične mehanizme borbe, straha, poslovičnog "gledanja svog posla" ili reagovanja samo u situacijama "kad nas se direktno tiče".
Otuda, i dalje, nevladine organizacije bilježe najviše prijava za sumnje u koruptivne radnje, raste broj prijava koje dobija Uprava carina, dok neki državni organi i pored "lošeg imidža" ne dobiju nijednu tokom cijele godine...
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tokom 2015. godine primila je oko 460 prijava na korupciju ili neko kršenje zakona i taj broj iz godine u godinu raste.
"Najveći broj prijava odnosio se na probleme iz oblasti urbanizma, zatim radnih prava, lokalne samouprave, potrošačkih prava, privatizacije, javnih nabavki, nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera i tome slično. Što se tiče ove godine, očekujemo da će broj prijava biti povećan u odnosu na prethodnu godinu, naročito jer nas očekuju parlamentarni izbori tokom kojih obično dobijamo više poziva građana koji se odnose na biračka prava i sumnje na zloupotrebu državnih fondova u privatne svrhe", rečeno je u toj nevladinoj organizaciji.
Iz MANS-a navode da nema spora da građani prepoznaju da u Crnoj Gori ima korupcije, da je ona ozbiljan problem, te da se i te kako odražava na kvalitet svakodnevnog života i ključnih društvenih procesa kao što su, na primjer, EU integracije.
Izvor: Vebsajt CdM, 09.05.2016.