U posljednjih sedam godina država je isplatila oko 800 hiljada eura na ime odštete onima koji su bili u zatvoru, a potom su pravosnažno oslobođeni ili je prekinut postupak protiv njih. Radi se o iznosu dobijenom samo kroz vansudsku nagodbu sa Ministarstvom pravde, a kada se nadoknade traži u parničnom postupku, dolazimo do milionskog iznosa.
Kada građani tuže državu zbog neosnovanog pritvaranja, postupak za naknadu štete odvija se na dva načina - sporazumno ili u sudskoj parnici. Od ukupnog broja takvih zahtjeva za odštetu, manje od 10 odsto rijesi se nagodbom.
Prema podacima Ministarstva pravde, od 354 zahtjeva koja su pristigla 2015. i 2016. godine, zaključena su samo 23 sporazuma. Dok znamo da su takvi sporazumi oštećenih sa Ministarstvom pravde državu koštali oko 800 hiljada eura od 2010. godine, o iznosu isplaćenom nakon parničnog postupka možemo samo da nagađamo. U svakom slučaju, mnogostruko je veći.
"Izdvajanja su ogromna. Iz mog iskustva mogu da kažem da je u predmetima ratnih zločina "Morinj" i "Deportacija" iznos isplaćene naknade zbog neosnovanog pritvora bio million i 100 hiljada po eura", izjavio je advokat Branislav Lutovac.
Prema dostupnim podacima, Crna Gora je u samom evropskom vrhu po broju pritvorenih lica u odnosu na broj stanovnika. Krivični zakonik Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015, 58/2015 - dr. zakon i 44/2017) predviđa različite oblike nadzora koji osiguravaju prisustvo okrivljenog tokom postupka. Upućeni ističu da se troškovi mogu smanjiti odgovornijim radom pravosuđa, ali i izricanjem drugih mjera, umjesto pritvora.
"Zbog čega se češće ne daje jemstvo kao sredstvo obezbjeđenja, zbog čega se ne daje čitav niz mjera koje su predviđene zakonom, a ne uvijek na isti način – pritvor i obrazloženja koja su, maltene, blako napisana?" pita Zoran Vujičić, koordinator programa vladavine prava Građanske alijanse.
Obeštećenje za mjesec nezakonitog pritvora nekada je iznosilo od 3 do 4 hiljade eura, a sada je znatno manje, od 600 do 1000 eura. Razliku uslovljava, između ostalog, da li je oštećeno lice ranije osuđivano.
Kada se radi o pitanju kako smanjiti broj neosnovanih pritvora, time i milionski teret za budžet države, kažu da je rješenje u pooštrenoj odgovornosti, kako onoga ko predlaže određivanje pritvora, tako i onoga ko usvaja taj prijedlog.
"Pravosuđe mora konačno da individualizuje odgovornost, jer sve propuste plaćaju građani", kaže Zoran Vujičić.
Obeštećenje nije jedino što država plaća kada nekoga pošalje iza rešetaka, a nakon toga uslijedi oslobađajuća presuda ili prekid postupka. Svaki čovjek tokom boravka u pritvoru košta poreske obveznike 20 eura dnevno, a nakon svega na naplatu stižu i sudski troškovi.
IZVOR: Vebsajt RTCG, Olja Bulatović, 05.04.2018.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija