Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

UNIJA POSLODAVACA CG: Poslodavci moraju biti više uključeni u postupku donošenja zakonskih i podzakonskih akata


Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti ("Sl. list CG", br. 47/2015), koji se odnosi na naknadu za majke sa troje i više djece, su klasični primjer kako ne treba brzopleto donositi određena rješenja, izjavila je generalna sekretarka Unije poslodavaca, Suzana Radulović.

Ona je zamjerila i Ministarstvu rada što je, navodno zbog usklađivanja Zakona o radu ("Sl. list CG", br. 49/2008, 26/2009 - ispr., 88/2009 - dr. zakon, 26/2010 - dr. zakon, 59/2011, 66/2012, 31/2014 i 53/2014 - dr. zakon) sa Zakonom o upravnom postupku ("Sl. list CG", br. 56/2014 i 20/2015), izbrisalo bitne zakonske odredbe.

Ukazala je na problem koji je nastao zbog naloga MUP-a svim ministarstvima da usklade zakone iz svog domena sa novim Zakonom o upravnom postupku.

- Iako smo upozoravali da je nepotrebno mijenjati odredbe Zakona o radu, izbrisane su neke bitne odredbe, kao što je ona da je odluka poslodavca o otkazu konačna, te da radnik ima 15 dana da pokrene spor na sudu - rekla je Radulović i istakla da je to posljedica nedopustive nekompetentnosti službenika ministarstava.

- Ostalo je da djelujemo prema poslanicima, jer će nedostatak ovih odredbi u Zakonu o radu biti poguban dok se ne izglasa novi - rekla je Radulović i istakla da je propis o majkama sa troje djece usvojen bez ikakve procjene štetnih efekata.

- Ubijeđeni smo da predlagač propisa, koji je izglasala u tom trenutku sklopljena parlamentarna većina, nije imao u vidu na koliko će se se žena odnositi, kakve će probleme da izazove, niti kako će se to odraziti na privredu, s obzirom na ogromne troškove njegovog sprovođenja - rekla je Radulović, ocjenjujući da je ovo pogrešan način zaštite osjetljivih kategorija stanovništva, tim prije što je diskriminatorski i nema nikakva ograničenja.

Pravo na naknadu ostvaruje i žena sa 80 godina, čija djeca imaju 60 i više godina, žene se odriču penzija ako su niže od naknade, a najžalosnije je što će ovo stečeno pravo ostati doživotno, čak i ako Ustavni sud ocijeni da je propis neustavan, rekla je Radulović i kao primjer iznijela činjenicu da pravo na naknadu ima žena koja je podizala troje djece i na biro se javljala 15 godina da bi imala zdravstvenu zaštitu, a nema žene koja je radila 20 godina i uz to podizala troje djece, jer joj fali pet godina staža.

- Bilo kakav princip pravičnosti, logike i ekonomske opravdanosti je izostao. Sada očekujemo uvođenje nekog novog fiskaliteta ili zaduženja države, jer je ova naknada neplanirana i doživotna, a znamo kakav nam je budžet, visina javnog duga i opterećenje privrede - rekla je Radulović.

Radulović je navela i da je Zakon o državnim i drugim praznicima ("Sl. list RCG", br. 27/2007 i "Sl. list CG", br. 36/2013) klasičan primjer skupštinskog kvarenja propisa.

Predlagač je htio da zaštiti zaposlene od evidentnih zloupotreba, ali ta je oblast bila normirana Zakonom o lokalnoj samoupravi ("Sl. list RCG", br. 42/2003, 28/2004, 75/2005 i 13/2006 i "Sl. list CG", br. 88/2009, 3/2010 - ispr., 38/2012, 10/2014, 57/2014 - dr. zakon i 3/2016), a nadležna je bila komunalna inspekcija. Amandmanski se djelovalo na Zakon, zaduženo je Ministarstvo ekonomije da donese podzakonski akt i njegovo sprovođenje prati preko Ministarstva rada, ali odjednom se uvodi nadležnost inspekcije rada, koja je tada već izmještena u Upravu za inspekcijske poslove rekla je Radulović i konstatovala da imamo dvostruku regulaciju i činjenicu da zapravo niko nije nadležan za njegovo sprovođenje.

Izvor: Vebsajt Unije poslodavaca, 09.03.2016.